Istocno frizijska ovca u Hrvatskoj

B

brundalo

Guest
Ovo je nesto najnovije o frizijskim ovcama. Clanak je prenesen iz Ovcarsko kozarskog lista a autor je prof.dr Boro Mioč vodeci strucnjak - prakticar u Hr.

ISTOCNO FRIZIJSKA OVCA U HRVATSKOJ
U posljednje vrijeme vrlo su česti upiti aktualnih i možebitnih uzgajivača o mogućnosti nabave i uzgoja istočnofrizijskih ovaca u različitim hrvatskim područjima. Stoga mi je nakana u ovom članku iznijeti osobna razmiš1janja o predmetnim pitanjima i neke dosadašnje proizvodne rezultate istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj, kao činjenične pokazatelje opravdanosti njezinog uzgoja u nas.

Proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj sve je interesantnija te se broj muznih ovaca, ukupna količina proizvedenog mlijeka i sira stalno povećava. Količina proizvedenog i prerađenog ovčjeg mlijeka kontinuirano se povećava iz godine u godinu. Raste broj obiteljskih gospodarstava koja se bave navedenom proizvodnjom, podjednako se šireći u tradicijskim ovcarskim krajevima (Istra, Dalmacija, otoci ... ) i u unutrašnjosti. Kako u svijetu, tako i u nas, proizvodnja ovčjeg mlijeka teme1ji se na čistokrvnim pasminama i to ponajviše na izvornim (paška ovca, istarska ovca, krčka ovca, creska ovca, dalmatinska pramenka), u znatno manjoj mjeri na uvezenim pas¬minama (travnička pramenka i istočnofrizijska ovca) te na različitim križancima. Da bismo što realnije sagledali istočnofrizijsku ovcu: vanjštinu i proizvodne odlike, najprije ćemo ju ukratko opisati. Kada se razmišlja o uvozu odredene pasmine, odnosno o uzgoja pasmine izvorno nastale u drugoj zemlji, jako je važno okružje ili okoliš u kojemu je nastala. Pa općenito, pasmine nastale u suhim, aridnim područjima dobro podnose visoke temperature, nedostatak vode i hrane, za razliku od gorsko-planinskih pasmina koje dobro podnose vjetar i hladnoću, a lošije toplinu i nedostatak vode.
OPĆENITO 0 ISTOČNOFRIZIJSKOJ OVCI
Istočnofrizijska ovca spada među najstarije pasmine ovaca u svijetu. Prvi put se spominje još davne 1530. godine u vatikanskim arhivima u kojima je opisana kao pasmina tjelesno razvijenija od drugih, s mogućnošću othrane više, čak do petero, janjadi. Ime je dobila po istoimenoj pokrajini Ostfriesland, koja se proteže uzduž obale Sjevernog mora na granici izmedu Njemačke i Nizozemske, u kojoj je nastala. Istočnofrizijska ovca spada medu najmlječnije i najplodnije pasmine ovaca u svijetu. Medutim, unatoč izvrsnim proizvodnim od-likama, istočnofrizijska ovca danas u svijetu nije jako rasprostranjena, što se ponajviše pripisuje manjem stupnju prilagodbe, povećanim zahtjevima hranidbe i smještaja te povećanoj osjetljivosti.
Opis vanjštine. Dvije su osnovne odlike specifičnosti vanjštine istočnofrizi.iskih ovaca po kojima su prepoznatIjive i na prvi pogled različite od drugih pasmina ovaca: to su glava i rep. Glava ovce je velika, gruba s izraženim čeonim dijelom i bez rogova. Zbog širine čeonog dijela glava izgleda dosta kratko. Oči i suzne jame su krupne i dobro izražene. Uške su duge, bijele, okrenute naprijed. Glava i donji dijelovi nogu su prekrivene bijelom dlakom. Trup, ovaca je srednje dug, širok i dubok, s lijepo zaobljenim rebrima. Vrat je snažan, srednje dug i mišićav, ponekad se na njemu mogu naci resice. Slabinski dio je dug i širok. Sapi su duge, široke i blago nagnute. Ovce imaju dobro razvijeno vime s lijepo izraženim sisama. Noge su visoke, čvrste i jake, do skočnog zgloba prekrivene vunom. Koža je nepig¬mentirana, ružičasta, prilično tanka i elastična. Ta pasmina prepoznatijiva je po repu i dijelu sjedne kosti koji nisu obrasli vunom, nego dlakom. Tijelo je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom sastavljenim od dugih pramenova svilastog sjaja C i D sortimenta. Bijela boja je dominantna i gotovo isk1jučiva boja ove pasmine.
Proizvodne odlike. Istočnofrizijska ovca pripada skupini ranozrelih pasmina: spolno dozrijeva u dobi oko 7 mjeseci: bez problema može ju se pripustiti u godini janjenja pa već s navršenih 12-15 mjeseci prvi put se janji, daje potomstvo i počinje s proizvodnjom mlijeka. Uz to, ova se pasmina, uz finsku i romanovsku ovcu, ubraja medu najplodnije pasmine ovaca u svijetu. Sezona pripusta traje oko pet mjeseci i za to vrijeme ovce imaju prosječno 8,8 spolnih ciklusa. Kako je clanak obiman to cu nastavit sutra. Ima i puno tablica o mlijecnosti.....
 
...nastavak
Prosječna plodnost ovaca je od 210 do 230%, s tim da oko 10% embrija ugine. Zapisana rekorderka je ovca koja je u 10 janjenja data trideset i dvoje janjadi. Janjad se janji s porodnom masom od 4,0 do 5,2 kg. Od janjenja do odbića janjad prosječno dnevno prirasta od 250 do 300 grama. Prosječni randman janjadi zaklane s 40 kg je 41,8%. Podaci o učinkovitosti pasmine u proizvod¬nji mlijeka dosta su različti, ovisno o zemlji podrijetla. Tako, ovce ove pasmine najveću proizvodnju postižu u Njemačkoj (od 540 do 650 L; rekord 1.498 L), s 5,5 - 6% mliječne masti, 4,48 - 4,72% bjelančevina i 4,56 do 4,79% laktoze. Međutim, podaci o mliječnosti istočnofrizijske ovce u drugim zemljama znatno su različiti, što je donekle pokazatelj njezine lošije prilagodljivosti u ,neizvornom ambijentu". Odrasle ovce proizvedu od 3,6 do 6,2 kg neprane vane, prosječnog promjera vlakna oko, 40 Mm.
REZULTATI PROIZVODNOSTI,
I ranije je, u vrijeme bivše države - Jugoslavije, evidentiran uvoz istočnofrizijskih ovaca i ovnova u vise navrata, i u različita područja, ali svi pokušaji su, zbog nedovoljnog poznavanja pasmine, njezinih potreba i zahtjeva, neslavno završili. Mnogi tvrde da, u uspored¬bi s drugim pasminama (npr. nase pramenke i otočke ovce) istocnofrizijska ovca nije tipična životinja stada, što je jedna od temeljnih odlika vrste, i ne voli uzgoj u velikom broju.
Medutim, godine 1994. mljekarska industrija „Vin¬dija" Varaždin uvezla je prvih 80 grla istočnofrizijske ovce, te 1995. dodatnih 140 grla iz Njemacke. Navedene godine smatraju se povijesnim i početkom sustavnog uzgoja istočnofrizljske ovce u Hrvatskoj. Godine 1997. .Vindija" Varaždin dodatno je uvezla 60 istočnofrizijskih ovaca iz Austrije. U pocetku, uzgoj je bio organiziran naširem varaždinskom podrucju, a kasnije se, povećanjem ukupne populacije, proširuje i na druge županije u unutrašnjosti. Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra u Hrvatskoj trenutačno oko 50 uzgajivača uzgaja oko 1.500 istočnofrizijskih ovaca i to ponajviše u kontinentalnim područjima: u Požeško¬slavonskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevackoj, Medimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bi¬logorskoj, Brodsko-posavskoj, Viroviticko-podravskoj 'I Zagrebackoj županiji, te u posljednje vrijeme i nekoliko stada u „dalmatinskim županijama". Prvi rezultati prila¬godbe, otpornosti na bolesti te proizvodnje mlijeka i janjadi zadovoljavajući su i ohrabrujući pa je očekivati daljnje povećanje ukupnog broja istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj i količine proizvedenoga mlijeka.
A) Plodnost - Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra u 2006. godini 1.148 istočnofrizijskih ovaca ojanjilo je 1.498 janjadi, odnosno u prosjeku 1,27 janjadi u leglu. S obzirom na genetski potencijal s rezultatima plodnosti uzgajivaci se ne smiju zadovoljiti jer je plodnost istočnofrizijskih ovaca u drugim zem¬ljama, osobito u Njemačkoj. znatno veća (tablica 1). Medutim, iz razgovora s pojedinim uzgajivačima može se zak1jučiti da je plodnost u niihovim stadima znatno veća od navedene. jer po jednoj ovci dobiju u prosjeku oko dvoje janjadi, a prilikom oznacavanja jedno janje „pokažu", drugo, a često i treće janje ..sakriju", kako, kažu, zbog manjih troškova oznacavanja. ne misleći pri tom da sebi rade izravnu štetu. budući da svoja sta¬da predstavljaju s manjom genetskom (proizvodnom) vrijednošću od stvarne i na taj način mu smanjuju vri¬jedncst na tržištu. Pretražujući i analizirajući podatke plodnosti istočncfrizijske ovce došli smo do zaključka da je ova pasmina najplodnija u izvornom okružju, tj. u području njezinog nastanka. odnosno u Njemačkoj, gdje se prosječno po jednoj ovci dobije od 2,1 do 2,3 janjadi. Takoder. u Njemačkoj je evidentirana i najveća proizvodnja janjadi po jednoj ovci, gdje je jedna ovca u 10 janjenja ojanjila 32 janjadi.
 
Država Veličina legla
Hrvatska 1,27
Češka 1,34-1,70
Grcka 1,73
Turska 1,41
Poljska 1,49
Njemacka 2,1-2,3
Tablica 1 - Velicina legla istočnofrizijskih ovaca u različitim zemljama
A)
Iz tablice 1 je vidljiva znatno manja plodnost istočnofrizijskih ovaca u nas u odnosu na neke druge europske zemlje, a što se može objasniti sljedećim: 1. u našoj populaciji istocnofrizijskih ovaca dominiraju mlađa grla manja plodnosti (oko 2/3); 2. sumnja na nepotpunu iskrenost uzgajivača pri iskazu podataka; neki uzgajivači namjerno ,skrivaju" dvojke i trojke radi troškova označavanja: 3. ne provodi se dostatna hranidbena priprema ovaca prije i u vrijeme pripus¬ta. Nadamo se da ce navedeni razlozi biti otklonjeni i da će u sljedećim iskazima proizvodne učinkovitosti istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj rezultati plodnosti biti znatno bolji. Medutim, osim plodnosti važan po¬kazatelj proizvodnosti i prilagodljivosti pasmine je i smrtnost janjadi, najčešće od janjenja do odbica. 0 tome za sada u nas nema nikakvih službenih po¬dataka, ne samo za istočnofrizijsku ovca, nego ni za jedna drugu pasminu. Prema češkim iskustvima smrt¬nost istočnofrizijske janjadi od janjenja do 120 dana je 24% i znatno je veća od one za romanovsku pasminu (14,5%), koja odlikuje visoka plodnost. Dalje se navodi da je smrtnost janjadi povezana s veličinom stada te je znatno veća u većim u odnosu na manja stada.
B) Količina i kemijski sastav mlijeka. Prosudba mliječnih odlika: dužine laktacije, prosječne dnevno količine mlijeka, ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji, sadržaja (%) i ukupne količine (kg) mlijecne masti, bjelancevina i laktoze provedena je korištenjem podataka kontrola mliječnosti Hrvatskog stocarskog centra za ukupno 596 istočnofrizijskih ovaca. Od toga je 166 bilo u prvoj laktaciji, 147 u drugoj, 129 u trećoj, 90 u četvrtoj i 64 u petoj laktaciji.
A) Istočnofrizijske ovce su za prosjecnog trajanja laktacije od 221 dan, u prosjeku dnevno proizvele 1,29 kg mlijeka, odnosno ukupno u laktaciji 271,42 kg mlijeka, s 5,83% mliječne masti i 5,02% bjelančevina. S tim da je razdoblje mužnje trajalo 156, a razdoblje sisanja 52 dana. Dakle, janjad je u prosjeku posisala 77,73 kg mlijeka ili skoro trećinu ukupne proizvodnje (28,64%).
 
Svaki čovjek, pa tako i uzgajivač ovaca, odnosno proizvodač mlijeka, često vlastite rezultate usporeduje s drugima. Kada se prosječne rezultate mliječnosti istocnofrizijskih ovaca u nas usporedi s rezultatima drugih zemalja za istu pasminu, vidljiva je znatno manja proizvodnja mlijeka u laktaciji od one ostvarene u Njernačkoj, Velikoj Britaniji i Svedskoj, podjednaka Bugarskoj te znatno veća od one u Grčkoj (tablica 3).
Država Mlijeko, kg
Hrvatska 271.42
Njemačka 540-650
Velika Britanija 450
Svedska 250-350
Bugarska 292
Grčka 178-183
Tablica 3 - Proizvodnja mlijeka istocnofrizijskih ovaca u nekim europskim zemljama
Najniža mliječnost istočnofrizijskih ovaca utvrđena u Grčkoj upućuje na zaključak da ova pasmina ne vole suhu klimu, popraćenu sparinom i visokim ljetnim temperaturama. Sva svjetska istraživanja potvrduju slabiju mliječnost i kraću laktaciju u suhim klimatskim uvjetima u odnosu na mliječnost ove pasmine u zapadno-europskim zemljama. Najveća proizvodnja mlijeka je u Njemačkoj, u područjima s puno oborina i bujne vege-tacije, gdje je pasmina i nastala. U laktaciji od 210 do 264 dana ovce proizvedu od 540 do 650 kg mlijeka, a zabilježeni rekord je 1.498 kg mlijeka u laktaciji. Proizvodnja mlijeka, i njegov kemijski sastav (sadržaj suhe tvari, masti, bjelančevina) nije isti u svim laktacijama. Najviše mlijeka daju ovce u 5. laktaciji (tablica 4) čije je mlijeko sadržavalo najviše masti (6,23%) i bjelancevina (5,11%). Navedeno je sukladno rezultatima brojnih znanstvenih istraživanja da mlijeko starijih ovaca sadrži vise navedenih sastojaka.
ZAKLJUČAK
A) U usporedbi s nekim drugim pasminama, istočnofrizijska ovca nema dobro razvijen instinkt življenja u stadu, te ju stoga drže u manjim stadima. kada daje bolje proizvodne rezultate nego u većim stadima. Proizvodni pokazatelji samo su jedan od načina utvrdivanja prilagodljivosti pasmine u određenim uvjetima, odnosno njezine proizvodne učinkovitosti. Za potpunu sliku trebalo bi obraditi podatke bolesti i smrtnosti janjadi i ovaca, razloge izlučivanja pojedinih grla iz daljnje proizvodnje te trajanje proizvodnosti i prosječnog života grla. Temeljem proizvodnih pokazatelji nameće se zaključak da su se istočnofrizijske ovce prilagodile naširn klimatskim uvjetima, ali im je proizvodnja manja od očekivane, što se ponajprije može pripisati svladavanju menadžmenta. Budući su ovce ove pasmine zahtjevnije, znatno vise pozornosti treba posvetiti hranidbi, smještaju i preventivi, jar su, kao i ostala visokoproizvodna grla, znatno osjetljivije. Stoga sugeriram svim uzgajivačirna koji imaju namjeru uzgajati istočnofrizijsku ovcu i proizvoditi mlijeko da obvezno krenu s manjim brojem grla, a kasnije možebitno povećanje stada ide od potomstva dobivenog u ,vlastitoj stali", dakle od generaciija dobivenih u tom životnom okružju.
Decki oprostite na duzini posta ali mora san ovako i jos nisan ubacija par tablica.......
 
Istocno frizijska ovca u Srbiji,
Bilo je vise pokusaja uvoza istocnofrizijske ovce i u Srbiju. Poslednje stado je uvezeno u Knjazevcu 1982 god, i posle pocetnih rezultata, stado je unisteno zbog propasti firme.
Zbog vec pobrojanih osobina, istocno frizijska ovca najbolje se pokazala u ukrstanju sa drugim rasama.U Vojvodini, melezi F1 cigajaxIF, mlecnost povecana sa 120 l na 180l.U cistoj rasi se uglavnom uzgaja kao nukles stado, a na komercijalnim farmama za mleko melezi do 75% krvi IF .Takva grla su postigla pored otpornosti i najvecu mlecnost u USA. U Holandiji su ukrstanjem dobili Dutch milk sheep koja ima krvi IF a izuzetnu mlecnost /licno se uverio/.Velika smrtnost jagnjadi i preosetljivost na promaju i hladnocu - oboljevaju od pneumonije.
Trenutno se u Srbiji mogu na par mesta naci melezi IF ovaca dobre mlecnosti 1-1.5l mleka dnevno, kod entuzijasta koji su svojevremeno kupovali ovnove iz uvoznog stada.Par komada je nedavno prodato Crnoj Gori.
U Makedoniji je formirana mlecna farma istocno frizijskih ovaca, pa cemo videti njihove rezultate.
P.S.
Upravo sam dobio podatke iz Makedonije:
I god II god
mlecnost/prosecna 346 l 250 l
dnevna mlecnost 1.56 l 0.94 l
duzina laktacije 232 dana 264 dana
broj jagnjadi 1.64 1.48
Ovce su uzgajane u idealnim stalskim uslovima, bez pase, sa ishranom lucerkom,senom i koncentratom ad libitum.
Ovce su uvezene iz EU.
Pitam Tar-a,u cemu je problem, gde je ovde genetika?
 
Ija bih voleo da ukrstim sa IF ovcom pre svega zbog povecanja broja jagnjadi, jer mleko za sada imam dovoljno ali procenat jagnjenja je oko 120%, koje bih hteo da povecam na 150% da bi zadrzao mlecnost od 180-200 litra godisnje ili komercijalno 120 litra.
Gaji se u Makedoniji stalski na jednom mestu kod Skoplja ali ja hocu neki visoki ekstezivni ili nisko intezivni odgoj, informisan sam od ljudi iz prakse koji su uzimali kod nas ovnove za dalje ukrstanje nista do sada nije uspelo jer jednostavno izvan staje ne uspevaju najvise zbog krpelja.


Boban
 
bokuman je napisao(la):
Ija bih voleo da ukrstim sa IF ovcom pre svega zbog povecanja broja jagnjadi, jer mleko za sada imam dovoljno ali procenat jagnjenja je oko 120%, koje bih hteo da povecam na 150% da bi zadrzao mlecnost od 180-200 litra godisnje ili komercijalno 120 litra.
Gaji se u Makedoniji stalski na jednom mestu kod Skoplja ali ja hocu neki visoki ekstezivni ili nisko intezivni odgoj, informisan sam od ljudi iz prakse koji su uzimali kod nas ovnove za dalje ukrstanje nista do sada nije uspelo jer jednostavno izvan staje ne uspevaju najvise zbog krpelja.


Boban
Kliknite za proširenje...

krpelji ih ubijaju to je cinjenica. '94 godine smo stari brat i ja uzeli IF ovna u Varazdinu. Kostao je 1000 ondasnjih maraka (cca 500 Eura danas) Krasan ovan godisnjak 120 kg zive vage. Nakon 45 dana je uginuo od piroplazmoze, bez da je ostavio potomstvo. U nas u Hr ima uzgajivaca koji imaju i cistokrvne frizijce i nesto meleza u tipu.. tu su svasta krizali i awasija i frizijca i domace pramenke tako da se nezna ko pije a ko placa. Ako zelite frizijca nabavit..pripremite mu dobru stalu i ishranu a onda neka samo opasuje ovce. Tek njegovo potomstvo bi koliko toliko moglo bit otporno na nase uvjete. Pored Svaba i Nizozemaca jos jedino Izrael ima aklimatiziranog frizijca..ali kako neko rece oni su ga iskoristili za stvaranje asaffa..pasmine koja sadrzi 67.5% krvi awassija i 32.5% krvi IF-a. naravno postoji i drugdi na mediteranu ali tako "aklimatiziran" ne postize ni pola onoga sta bi trebao. :ppozdrav:
 
Jednom recju nežna ovca Frizijka.
Nije ona za nas Balkance i nasu klimu.
Mnogo je plemenita tj NEŽNA.
U selekciji su otisli mnogo na proizvodnju mleka a zapostavili otpornost.Slicno kao i kod Holstajn goveda.
Sve sto dolazi iz Holandije direktno u nas klimat nemoze da opstane.
Pogledajte odakle su uvezli Teksela na farmu u Svilajnac,uvezli ga iz Francuske gde je se klimatizovao a onda kod nas.
Ne smemo zaboraviti da je Holandija zemlja sa nadmorskom visinom ISPOD nivoa mora i specificnom klimom.Jos su otisli mnogo u pravcu plemenitosti a sto prati adekvatno gajenje-uslovi smestaja i ishrane prilagodjene takvim rasama.

Znaci ne eksperimentisati mnogo vec gajiti ono cemu odgovara nasa Balkanska klima i nase navike u gajenju.
 
brundalo je napisao(la):
bokuman je napisao(la):
Ija bih voleo da ukrstim sa IF ovcom pre svega zbog povecanja broja jagnjadi, jer mleko za sada imam dovoljno ali procenat jagnjenja je oko 120%, koje bih hteo da povecam na 150% da bi zadrzao mlecnost od 180-200 litra godisnje ili komercijalno 120 litra.
Gaji se u Makedoniji stalski na jednom mestu kod Skoplja ali ja hocu neki visoki ekstezivni ili nisko intezivni odgoj, informisan sam od ljudi iz prakse koji su uzimali kod nas ovnove za dalje ukrstanje nista do sada nije uspelo jer jednostavno izvan staje ne uspevaju najvise zbog krpelja.


Boban
Kliknite za proširenje...

krpelji ih ubijaju to je cinjenica. '94 godine smo stari brat i ja uzeli IF ovna u Varazdinu. Kostao je 1000 ondasnjih maraka (cca 500 Eura danas) Krasan ovan godisnjak 120 kg zive vage. Nakon 45 dana je uginuo od piroplazmoze, bez da je ostavio potomstvo. U nas u Hr ima uzgajivaca koji imaju i cistokrvne frizijce i nesto meleza u tipu.. tu su svasta krizali i awasija i frizijca i domace pramenke tako da se nezna ko pije a ko placa. Ako zelite frizijca nabavit..pripremite mu dobru stalu i ishranu a onda neka samo opasuje ovce. Tek njegovo potomstvo bi koliko toliko moglo bit otporno na nase uvjete. Pored Svaba i Nizozemaca jos jedino Izrael ima aklimatiziranog frizijca..ali kako neko rece oni su ga iskoristili za stvaranje asaffa..pasmine koja sadrzi 67.5% krvi awassija i 32.5% krvi IF-a. naravno postoji i drugdi na mediteranu ali tako "aklimatiziran" ne postize ni pola onoga sta bi trebao. :ppozdrav:
Kliknite za proširenje...

Potpuno se slazem melezi bi vecvinom uspeli, a tog ovna kad bi recimo neko uzeo morao bih svako dnevno obratiti paznju na njegovo stanje i prolaziti ga sa nekim sredstvom protiv krpelja svakki dan, jedaino tako mukotrpno se mozda moze nesta uraditi
 
IF ovce su jako zahtevne i specificne i samo su za top ovcare.Treba poznavati rasu i tehnologiju uzgoja da bi se imao uspeh.Raniji pokusaji uvoza i uzgoja su propali jer se radilo o velikim drzavnim ovcarskim farmama ili stocarima pocetnicima, a zna se kako se radilo,pa se tako i zavrsilo.IF nije samo stalska ovca.U Holandija je gaje na pasnjacima, ali naravno sejanim i odrzavanim, sa kvalitetnim travama , jer ova ovca zahteva vrhunsku ishranu.U nasim uslovima je treba gajiti iskljucivo u stali i iskljucivo meleze do 50% krvi IF.To rade i drugi svetski ovcari.Glavna mana joj je, da ne podnosi velike vrucine i susna ,sparna leta.
Ovnove ne pustati iz boksa i tada funkcionise.Znam coveka koji je i do sada odrzao manje stado IF iz uvoza, ali uz veliku brigu i poseban rezim drzanja.
Sto se tice Texela, moram dati komentar.
Uvoz grla je bio iz Francuske, jer su vlasnici tamo radili, pa je tehnicki i finansijski bilo lakse napraviti uvoz.
Holandski texel je u drugom tipu, i selekcija ide u drugom pravcu, imate video pa prosudite i sami.I u holandiji ga uzgajaju samo vrhunski stocari.
Francuski tip texela,ima ga i u Belgiji, je najprihvatljiviji za nase uslove gajenja-poluintenzivno.
 
Klima je prirodni faktor-bogom dana,na koji ne mozemo da uticemo.
Kljuc uspeha je ljudski faktor-znanje i vestina+genetika+tehnologija,ili savremeno-management u ovcarstvu.
Ljudi su od ovih rasa, van maticne zemlje, napravili uspesne farme.Male tajne, velikih majstora.
 
Zna li neko sta je bilo sa stadom IF uvezenim iz nemacke 2003. god mislim,u Bosnu na farmu Rostovo kod Travnika?
 
Starija jagnjad ,Austrija
6zuc0z.jpg
 
Halo forumaši, ja se bavim uzgojem istočno-frizijske ovce od 2005god. Imam stado od 30ovaca i 10šilježica +1 ovan. Planirao sam to proširiti na više ali se uplelo par drugih stvari pa ništa od toga. Htio sam proširenjem da postignem dovoljnu količinu mljeka za isporuku nekoj mljekari (Vindija ili sirana Pag) ali oni uporno pričaju da trebaju veće količine mljeka radi dobrog plasmana proizvoda (informativno) a kad se treba konkretno dogovoriti tada se povlače sa raznoraznim izgovorima.
Ostalo je sve kao u početku- ja i supruga muzemo, pravimo sir i prodajemo (jer treba to i unovčiti).
Sad smo se već zasitili improvizacije prerade i stalnog hodanja po sajmovima radi prodaje.
Za usavršavanje prerade treba puno novaca a prodaja ovčjih sireva u Slavoniji i nije baš za pohvalu tako da treba ići na dalje destinacije.
Prošle godine sam počeo ići po terenu radi posla (varioc) tako da sada planiramo prekid uzgoja frizijki i prelazak na neku mesnu pasminu.
 
Pa neznam baš puno o osjetljivosti jer prije toga nisam uzgajao ovce, to je prva pasmina koju sam nabavio i općenito prve ovce.
Što se mogu osvrnuti na loše kod njih je to kad primjetiš da je bolesna uskoro je i gotova. Probao sam i zvati veterinare, lječili su oni takve bolesne, bude pomaka na bolje ali kad mi ispostavi račun za usluge lječenja odmah mi odnese pola ovce.
Brzo sam odustao od takvih vrsta pomoći jer i te lječene budu dobre do sljedeće mogućnosti da se razboli.
Čuo sam od ostalih uzgajivača koji imaju drugačije pasmine i bave se time puno duže- da ovca ,,kad se primjeti da ja bolesna ona je već i gotova".
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh