Razlika između MAP-a i 3X15!!!

Miloš D.T

Član
Učlanjen(a)
24 Mar 2009
Poruka
4.573
Lokacija
Donji Srem - Pećinci
Evo ovako možda je glupo pitanje ali ima li razlike između ovih đubriva.
Vidim da je MAP skuplji ua oko 2000 dinara na 100kg.
E SAD dali on opravdava uloženi novac.
Znači za 100kg MAP-a se može kupiti 150 3x15.
Šta je bolje baciti za zaoravanje.
Probao bih,pa bi hteo da čujem iskustva.:ppozdrav:
Ako mod.smatraju da tema ima veze sa nekom drugom neka je spoje!!!
 
Pošto ja nebi radio analizu.
Koje bi đubrivo bilo bole da bacim.
Na toj njivi je ove godine bilo žito a sledeće bi sejao kukuruze.
Šta uraditi??
 
Miloše, uradi lepo analizu, jer je ionako besplatna, pa ćeš onda videti šta treba zemlji.
Zimus je na predavanju u Karlovcima bilo reči o tome da je, na osnovu analize, možda potrebno dati neku mešavinu MAP-a i NPK, sve zavisi od potreba zemljišta. Može analiza pokazati da nekim parcelama treba manje đubriva nego što ti imaš inače nameru da baciš.
 
Milose,
MAP je formulacija 12:52:0
DAP (mini MAP) 11:47:0

Na osnovu potrebe zemljista bacas ono cega u zemljistu fali. Kod mene u kraju su zemljista dobro obezbedjena kalijumom pa na vecini parcela je potreban samo azot i fosfor. Tako da za nas je MAP jeftinija opcija od 3x15.
Ako imas dovoljno kalijuma baci MAP ili DAP. U ovoj situaciji 100kg MAPa menja 346kg 3x15, dok 100kg DAPa menja 313kg 3x15, sto se tice fosfora. Posto time bacas manji sadrzaj azota, na prolece pojacas UREU ako ces da sejes kukuruz za tu razliku.
 
Poslednja izmena:
Dobra tema, pretpostavljam da za Vojvodinu i odredjene delove Vojvodine postoji generalna slika gde treba vise cega koristiti i zaoravati. Da li neko zna gde to moze da se nadje?
 
Hvala druže.
E sad kako bi ja uradio analizu?
Kako se uzima uzorak?
Za nas reon je zaduzena laboratorija Ekolab. Moras imati registrovano gazdinstvo za besplatnu analizu. Kod mene ce raditi za neki dan, pa mogu da ti ostavim informaciju kada, pa da usput uzme uzorke i kod tebe. Ili lepo nadji na netu njihov telefon i zovi ih direktno i dogovori sve, oni ce ti sve i objasniti. Nadjoh telefon 8871 401.
 
Pa ja stvarno ne znam koliko puta na ovom internet forumu treba da napisem neke stvari da bi se one procitale.
Prica o DAP-u , MAP-u i svim djubrivima je jedna velika nauka koja je dosegla do takvih genijalnih resenja da to proizvodjaci ni ne slute.
Aj da krenemo ispocetka,
nekada davno dok se jos nije otkrio Haber-Bosch-ov postupak dobijanja sintetickog amonijaka postojala su djubriva koja su se proizvodila mlevenjem naslaga minerala...to su bila djubriva sa niskim koncentracijama sastojaka, tada su bile potrebne ogromne kolicine tih mlevenih minerala da bi se postigao zeljeni efekat. Nadalje , proizvodnja djubriva evoluira u sinteticku proizvodnju preko Haber-boschovog postupka dobijanja sirovine za proizvodnju svih azotnih djubriva. Ako drzava zna da proizvede sinteticki amonijak ona je sposobna da proizvodi azotna mineralna djubriva. Dakle Amonijak je osnova za proizvodnju djubriva uopste. U to vreme se smatralo da je bilo potrebno sto vise povecavati koncentraciju djubriva, tako smo sa 5,10,15 % sastojka nekih komponenti dosli do 20,30,50% , sto je smanjilo kolicine koje se upotrebljuju smanjilo je manipulaciju, omogucilo laksi prevoz ali je i poskupelo proizvodnju zbog drugacije tehnologije proizvodnje , sto je logicno. U danasnje, moderno doba, ljudi su shvatili da se hranivo u djubrivima ne iskoristava u tako velikom procentu jer se preko nekih hemijskih veza veze za zemljisna jedinjenja, a ta jedinjenja cesto znaju da budu ne rastvorljiva u vodi. Nametnulo se jedno pitanje , na koje je ubrzo i usledio logican odgovor... pitanje je bilo ODAKLE BILJKE UZIMAJU HRANU? ,logican odgovor je iz zemljisnog rastvora, znaci ako se nesto ne rastvara u vodi biljka ne moze da usvoji to nesto... pa hajde onda da napravimo nesto sto ce da se rastvara u vodi a nece graditi ne rastvorljiva jedinjenja u tom rastvoru... tako su nastala kompleksna djubriva, sadrzaj aktivne materije u djubrivima se drasticno smanjio.... sto se moze videti i u katalozima vodecih firmi u evropi koja proizvode djubriva. Sad se postavlja ono pitanje koje znam da sve muci..... ZASTO JE TO DJUBRIVO SKUPLJE KAD IMA MANJE AZOTA,FOSFORA i KALIJUMA ? Zar ne treba da bude jeftinije? Odgovor je sa naucne strane , dok razbacite 100 kg MAP-a iskoristi vam se od 5-30% .... sta je sa onih ostalih 70%? prelaze u zemljisne rezerve ... onda ide pitanje ....zasto ne bi napravili nesto sto nece praviti rezerve u zemljistu , nego ce vise da sluzi da se biljka hrani ... EEE U TOM GRMU LEZI ZEC.... dakle , mi ovde hranimo BILJKU a ne zemljiste.... sa tim nizim sadrzajem svih elemenata u kompleksnom djubrivu mi imamo vece iskoriscenje svih elemenata u formulaciji i u tom smislu ta djubriva nisu nista skuplja od klasicnih.

Razvoj djubriva: 1)naslage minerala
2) prva sinteticka djubriva sa niskim koncentracijama
3) mesana djubriva
4 ) kompaktirana djubriva
5) kompleksna
6) kompleksna sa raznim modifikacijama

Recimo , toliko daleko se otislo u nauci o djubrivima da se na njih nanose inhibitori ureaze i jos sto cudesa. A sad normalno sledi Kiss Robertovo pitanje, a za sta to sluzi, a jos se i ne jede i ima cudan naziv?? :cvetic:

Pa to sluzi isto kao stega za zeludac.... da ti ne dozvoli da se prejedes.

P.S. zaboravio sam da dodam tecna djubriva, koja su jeftina zbog toga sto se ne trosi na postupak izrade granula na ambalazu inace je sve isto sto se tice hraniva ..u nekim sistemima obrade cak i bolje.
 
Poslednja izmena:
Moj zaključak je da pre 10-20-30 godina nije bilo DAP-ova i MAP-ova(bar ovde) a prinosi su bili čak bolji nego sad.I iz toga se valjda može izvući neki zaključak ,a ne samo iz moderne stručne literature i profesorskog predavanja.Za mene je uvek delo na terenu i praksa bilo zakon i merodavan pokazatelj stvari.Uostlom zašto bi neko menjao svoj način rada ako je kao takav uspešan.Treba sve saslušati i naravno probati ali ipak raditi onako kako je u stvarnosti najbolji odnos plaćeno-dobijeno.
Ja lično u životu nisam ni video jedan džak sa MAP i DAP đubrivom ,a svojih se prinosa ne stidim.
 
Nešto sam primetio ,od kada sam počeo intezivno koristi MAP prinosi su mi u proseku veći,pogotovo kod pšenice i kukuruza.Analize zemljšta radim od 2002 godine i od tada počinjem da koristim MAP.Po jutru rasturamo od 60-100 kg a ponekad i izostavimo.Imam parcela koje zahtevaju i kalijum i tu dodamo uz MAP i neku kombinaciju sa kalijumom (ne svake godine).
 
OBezbedjenost ne ide u procentima nego ide u miligramima na sto grama mg/100g .

P.S. PRoblem nastaje kada se ta skupa djubriva koriste u istoj kolicini kao i ona jeftina... tad ne moze doci do efekta ekonomicnosti.
 
Nazad
Vrh