Ekonomika poslovanja u ovčarstvu i kozarstvu

B

brundalo

Guest
Kako su se neki novi problemi otvorili na drugim podforumima ovčarstva i kozarstva a povezani su sa ovom tematikom to smatram za neophodno otvoriti ovu temu. Ovdje mozemo raspravljati o problemima koji nas muce, ekonomici nabave hrane, izgradnji smjestajnih kapaciteta(samo financijski i ekonomski dio, bez nacrta i drugih sličnih strucnih stvari), plasmana proizvoda, stabilnosti trzista, trenutne ekonomske krize i njezinu odrazu
na nasu proizvodnju, naplati osobnog rada u svemu tome, PDV i slicnim stvarima. :ppozdrav: :ppozdrav: :ppozdrav:
 
Molim da mi neko objasni osnovnu racunicu (bez finesa) proizvodnje konzumnih jaganjaca.
Znaci proizvodnja koja ide samo na jaganjce bez proizvodnjenje mleka - sira ?
Meni se to cini neisplativim?
 
I meni, ali onaj kolega kojeg sam pominjao da je uvezao letos stado, ide samo na jaganjce, ništa sir i mleko, kaže da se "našao" u toj računici i neće da "gubi vreme" sa mlekom i sirom.
 
CUGI DRUZE, sta je taj tvoj prijatelj uvezao ,kada i gde i odakle? Kad mi to kazes mozemo jos par detalja i o tome da prodiskutujemo.
Pozdrav
 
Letos, Virtemberg, iz Nemačke, 40 sjagnjenih ovaca i jedan ovan, počelo su prva jagnjenja ovih dana.
 
A evo malo racunice bez cifri o rentabilnosti proizvodnje janjeceg mesa za trziste.
Kod takvog posla tehnologija je nesto drukcija nego kod proizvodnje sira.
Dakle kao prvo potrebne su ovce koje po svojoj fizionomiji naginju proizvodnji mesa. Krupne, teske sa velicinom legla iznad 1.5 odnosno minimalnom plodnoscu od 150% - 100 ovaca 150 janjaca. U takvim leglima mortalitet ne smije iznositi preko 1-2%. Nadalje takve ovce se moraju janjiti 2x u toku 13 mjeseci odnosno 3x u 2 godine.
2. Potrebne su iznimno velike pasnjacke povrsine, velika vlastita proizvodnja hrane. Kod takvih uzgoja koriste se osim standardnih krmiva i nusproizvodi prehrambene industrije u seceranama, sojarama, pivovarama i dr.
3 Da bi ta proizvodnja koliko toliko bila rentabilna potreban je i veliki broj ovaca. Govorim o profesionlanom poslu a ne o dopunskom zanimanju.
Reci cu vam jedan provjeren podatak. Kod nas u Hr postoji navece privatno toviliste janjadi na Balkanu. U turnusu se tovi 3000 janjadi. Zatvoreni su u bokseve 4x4 metra(32kom) i dolaze na tov kad imaju tezinu od 8-11kg. Nakon mjesec ili mjesec ipo izlaze sa tezinom duplom od dolazne. Žive tako zgusnuti da bi se sto manje kretali i vise nabijali kilaze. Ishrana im je prvoklasna djetelina i koncentrat 32%. E zaboravio sam u boksovima se svjetlo pali samo kad ih hrane. Frajer nema svog stada nego otkupljuje janjad za male pare od malih seljaka ili cak uvoz iz Srbije, Rumunjske, Albanije, Makedonije. Robu plasira na veliko trgovackim centrima gdje je cijena takve janjetine oko 7-8 eura po kili mesa. Ljudi koji su to kupovali su mi rekli da je izgledalo ko da jedu jelovinu i da je bilo masno bogu za plakat.
Ako se sjetim jos cega objavit cu
 
Ovcarstvo - Proizvodnja jagnjadi za klanje
Stado 100 kom ovaca
Kalkulacija:
Investiciona ulaganja
Sjagnjene dviske 100 x 200 e
Troskovi ishrane do prvog prihoda /vreme prodaje jagnjadi/ 18.75 e x 100 kom
KOncentrovana hrana za ovce 16e x 100 kom
Koncentrat za jagnjad 18e x 100 ovaca
Veterinarska zastita 2.5 e x 100 ovaca
Radna snaga 5 e x 100 grla
Prihod
Prodaja jagnjadi 135 e x 100 ovaca
Vuna 2 e x 100 kom
Prihod od mleka 10e x 100 ovaca
Prihod od izklucenih grla 7,5 e x 100 ovaca
Ukupan obracun - ekonomska opravdanost projekta
Troskovi po jednom grlu na godisnjem nivou 84.4 e
Bruto prihod po jednom grlu godisnje 254.5 e
Neto dobit po jednom grlu godisnje 70.1 e ili ti jedno jagnje.
Uslovi za ostvarenje ovakve proizvodnje- sve sto je Brundalo napisao + stado najmanje 300 plotkinja, procenat bliznjenja 150%,dinamika jagnjenja 3 jagnjena u 2 godine, odnosno 2.25 jagnjeta po ovci godisnje. tov jagnjadi 100 dana -30 kg, randman mesa 55%Navedeni prihod treba ocekivati od trece godine koriscenja stada.U prvoj godini bio bi umanjen za 20%, a u drugoj za 10% od navedenog iznosa.
 
Jos jedno pitanje za CUGIJA,u koju zemlju je on uvezao te ovce i iz koje oblasti Nemacke?Pitam zbog toga je se u Srbiju ne moze uvoziti zbog bolesti "plavog jezika" a u zapadnoj Evropi gde ima plavog jezika vakcinisu protiv te bolesti pa se ni zbog toga nista ne moze uvesti u Srbiju,mozda u HR ili gde vec.Ja znam koliko sam ja muka imao oko toga i da smo uvoz odradili kao kamila kroz iglene usi.I dosta sam siguran da se u Srbiju ni sledecih tri godine nista nece moci da uveze.
 
Pa u Srbiju, ne znam iz kog grada iz Nemačke, morao bih da pogledam u papirima kod njega, znam samo da su bile u nekoj vrsti karantina kod nas i da je čekao neko vreme dok mu nisu stigle na farmu, čovek je inače dugo godina radio u Nemačkoj.
 
Ni u HR se ne moze uvozit zbog bolesti "plavog jezika" pogotovo sa Sardinije-Italija. Iako ima mnogo zainteresiranih za uvoz sardinijskih ovnova, zbog uvodjenja novih linija i popravka mlijecnosti domacih mlijecnih ovaca.Za njemacku nisan zna, ali znan da nasi te ovnove uvoze sa aukcija iz Austrije. Nego ako vas u Srbiji zanima mogu van dat adresu jednog odlicnog uzgajivaca rasplodnog materijala virtemberga iz HR- pogotovo sta je on relativno blizu vas pa bi transport bija olaksan. Covik ima sampionska grla i osvaja je medjunarodne i domace izlozbe
 
vla je napisao(la):
Ovcarstvo - Proizvodnja jagnjadi za klanje
Stado 100 kom ovaca
Kalkulacija:
Investiciona ulaganja
Sjagnjene dviske 100 x 200 e
Troskovi ishrane do prvog prihoda /vreme prodaje jagnjadi/ 18.75 e x 100 kom
KOncentrovana hrana za ovce 16e x 100 kom
Koncentrat za jagnjad 18e x 100 ovaca
Veterinarska zastita 2.5 e x 100 ovaca
Radna snaga 5 e x 100 grla
Prihod
Prodaja jagnjadi 135 e x 100 ovaca
Vuna 2 e x 100 kom
Prihod od mleka 10e x 100 ovaca
Prihod od izklucenih grla 7,5 e x 100 ovaca
Ukupan obracun - ekonomska opravdanost projekta
Troskovi po jednom grlu na godisnjem nivou 84.4 e
Bruto prihod po jednom grlu godisnje 254.5 e
Neto dobit po jednom grlu godisnje 70.1 e ili ti jedno jagnje.
Uslovi za ostvarenje ovakve proizvodnje- sve sto je Brundalo napisao + stado najmanje 300 plotkinja, procenat bliznjenja 150%,dinamika jagnjenja 3 jagnjena u 2 godine, odnosno 2.25 jagnjeta po ovci godisnje. tov jagnjadi 100 dana -30 kg, randman mesa 55%Navedeni prihod treba ocekivati od trece godine koriscenja stada.U prvoj godini bio bi umanjen za 20%, a u drugoj za 10% od navedenog iznosa.
Osnovna racunica. Bas na ovo sam mislio.Jedino mi nije jasno sta znaci procenat bliznjenja 150%. Mozda to treba da shvatim da je procenat onih koje se blizne 50% pa od 100 ovaca imas 150 jaganjaca?
 
@ Tar da znaci upravo to i to je minimum ispod kojeg se ne ide. Moze se ic samo na vise
 
Ucimo :D

Znaci uz selekciju ici na veci broj.OK, ali svaka rasa ima neki svoj maksimum (ne mislim na neka rekordna jagnjenja kao kod Romanova sa 9 zivih i zdravih) Koji je to tako da ga nazovemo bioloski maksimum nasih pramenki,
Silbanske, Svrljiske, Pesterske....... i npr W.berga ? Znaci sta je maxsimum uz najbolju ishranu i negu i najbolji genetski materijal? Ne pojedinacno vec na nivou stada od 100 odlicnih plotkinja.
 
Pa evo da se malo ukljucim,ja imam il de frans ovce samo za meso,i procenat bliznjenja je bas takav 150-180 jagnjadi od 100 ovaca.Ja imam trenutno 20 ovce i jednog ovna 10 su dviske koje treba da se jagnje prvi put.proslo jagnjenje je bilo 10 ovce16 jagnjeta ,sto je vrlo dobro,a sto se tice prirasta ovako to izgleda. Jagnjici sisaju 2.5 meseci uz dodatak sena i koncetrata pa cak i kukuruza sa 3 meseca imaju preko 30 kg cak neka i 40 puta cena od 2-2.5€i racunica nije losa.ali jos sam mali proizvodjac tako da se meni jos ne isplati ali mislim da bi sa 50 ovaca vec moglo da se opstane nekako ako se uzme u obzir da se jagnje 3 puta za dve godine . A posao oko cuvanja stada nema samo voda i hrana. :spavam: ::lose::
 
Tar je napisao(la):
Ucimo :D

Znaci uz selekciju ici na veci broj.OK, ali svaka rasa ima neki svoj maksimum (ne mislim na neka rekordna jagnjenja kao kod Romanova sa 9 zivih i zdravih) Koji je to tako da ga nazovemo bioloski maksimum nasih pramenki,
Silbanske, Svrljiske, Pesterske....... i npr W.berga ? Znaci sta je maxsimum uz najbolju ishranu i negu i najbolji genetski materijal? Ne pojedinacno vec na nivou stada od 100 odlicnih plotkinja.
Pa ja mislim da bi maximum nasih pramenki uz dobru selekciju i ishranu mogao da se podigne na nekih 150-170 komada. Znaci samo selekcija i ishrana. Drugi je problem kako tu plodnost i zadrzat. Mozda otvaranjem ispitnih stanica kao sto su to ucinili australijanci, novozelandjani, kanadjani i drugi.
 
To kako zadrzati je posebno pitanje. Znaci granica isplativosti je vec blizu maksimuma i prostor za neko bitno napredovanje je jako suzen.
 
idu ovce na pasu ali ne svaki dan jer imam samo 1hektar pasnjaka, tako da nije dovoljno.
 
Tar je napisao(la):
To kako zadrzati je posebno pitanje. Znaci granica isplativosti je vec blizu maksimuma i prostor za neko bitno napredovanje je jako suzen.
Kod nasih pramenki maximum jos nije ni blizu ima jos fiiiiiiiiiijjjjjjjjjjjjjjuuuuuuuuuuuuu prostora za napredak
 
siks je napisao(la):
idu ovce na pasu ali ne svaki dan jer imam samo 1hektar pasnjaka, tako da nije dovoljno.
Siks a da ti taj hektar elektricnim pastirom podijelis na 4 dijela isle bi i cesce
 
Nazad
Vrh