PDA

View Full Version : Mlijecne ovce i odabir prave pasmine za uzgoj i proizvodnju mlijeka


Poljoinfo Wiki - poljoprivredna enciklopedija
Poljolink - adresar poljoprivrednih firmi

Advertisement


Advertisement

Advertisement


brundalo
05-11-08, 21:23
Evo da bi malo rasteretija temu o pravljenju sira otvaran ovu temu najvise radi naseg novog kolege dade ali i svih ostalih koje zanima ova tematika.

Za razliku od mesnih pasmina ovaca koje su uglavnom nasatale u Velikoj Britaniji u mlijecnom ovcarstvu jos nije uzgojena pasmina koja se odlikuje visokom mlijecnoscu, a da se uzgaja u svim klimatskim zonama. Mlijecne pasmine ovaca uglavnom su autohtone pasmine odredjenog podrucja, nastale sustavnom selekcijom na mlijecnost, osjetljivije su pa nisu jako rasirene( istocnofrizijska ovca, sardinijska ovca, lakon itd itd)Zajednicke odlike vanjstine mlijecnih ovaca su neujednacena tjelesna razvijenost, dug rep i losa kvaliteta vune.
Znacajne svjetske pasmine su
Awassi, Chios,Istocnofrizijska, Comisana, Lacaune, Sarda.
Od domacih pasmina poznate su
Paska ovca,Istarska ovca, Kupreska pramenka, Travnicka(vlasicka ili dubska) pramenka, Svrljiska pramenka itd itd.
Zbog toga ti dado savjetujem da se prije bilo cega odlucis na kontrolu svojih ovaca mislim na mlijecnost i onda da odvojis najbolje mlijecne ovce a da onda uzmes istocnofrizijskog ovna i krizas sa njim te svoje najbolje ovce i tako pokusas dobiti nesto svoje(vidi temu o selekciji). Ako zelis te prodat onda podji na frizijke ali pazi strasno su osjetljive na uvjete drzanja i moga bi previse izgubit, zato ti kazen da krizas svoje sa frizijskim ovnom. Dobit ces otpornije potomstvo. Mozes se obratit i farmi agro-lagune u Porecu. Oni imaju farmu Tar i tamo iamju tripartitne krizance Istarska x sardinijska x Frizijka i pokazali su se dobri i otporni. Do sardinijske pasmine ces tesko doc jer je zabranjen uvoz iz italije zbog bolesti plavog jezika koja tamo vlada.
Mozes uzet i samo muskog krizanca ili cak 2 za toliki broj ovaca a dalje je samo rad rad i rad. Tezak je put do sira. a bez ovoga sta san ti napisa zaboravi sir. Inace za tvoju informaciju moja janjad sisa max 45 dana i amen. Ovu godinu ce i krace......... oko mjesec dana. Naime kad ti janje drzis 3 ili vise miseci na sisi zaboravi sir >:({ >:({ >:({

dado
06-11-08, 10:30
puno ti hvala brundalo na informacijama,vidim da si maher za tu temu,a reci mi molim te kolika je neka zadovoljavajuća količina mlijeka po muzi pa da bi ovca vrijedila za to.

brundalo
06-11-08, 18:27
puno ti hvala brundalo na informacijama,vidim da si maher za tu temu,a reci mi molim te kolika je neka zadovoljavajuća količina mlijeka po muzi pa da bi ovca vrijedila za to.


Zadovoljavajuca kolicina mlika:lol::lol::lol:
Idemo redom
Od sve 3 muzne vrste zivotinja cije se mliko koristi u nas (ovca, koza i krava) ovca daje najmanju kolicinu ali najmasnijeg mlika. Dok se kod koza i krava u prosjeku masnoca krece oko 4% u prosjeku , da se razumimo ima i ekstrema ali su rijetki, kod ovce se masnoca u prosjeku krece 6-9%. Ovce koje daju manje mlika imaju masnije mliko i obrnuto, one sa vise mlika daju mliko sa manje masnoce.
Dok za izradu jednog kg sira od krave i koze triba cca 10 litara mlika, za izradu iste kolicine sira od ovcjeg mlika triba od 4-6 litara, u prosjeku oko 5 litara mlika.
Prave muzne ovce se na pocetku muze muzu i 3 puta dnevno da bi se izvuklo sto vise mlika. Taj period traje otprilike jedno misec dana, a zatim se prelazi na dvokratnu muzu dnevno. E sad kolicina mlika po ovci ti ovisi o pasmini i nacinu drzanja te ishrani. Za sirenje ti ne valja mliko ako ovce jedu sjenazu i silazu. Najbolje je dobra pasa i dobro odmjerena kolicina koncentrata, po mogucnosti prekrupljenog. Ovo ti govorim jer ovce inace vise vole sitniju hranu. Hranjene na taj nacin manje vremena i energije utrose na prezivanje i automatski ta energija ide u meso i proizvodnju mlika.
Zadovoljavjuca minimalna kolicina mlika po ovci bila bi otprilike oko 3/4 litre u dvi muze dnevno. Sve ispod toga mukte hranis ako ih hranis zarad proizvodnje mlika. Napominjem da ovca u prvoj i drugoj laktaciji ima manje mlika nego ovca u 3,4,5 ili 6 laktaciji. Vec nakon 6 laktacije ovca drasticno pada u kolicini mlika i triba je pomalo eliminirat iz stada. Znaci da bi vidija koje su ti ovce najmlijecnije trebas poznavat njihovu starost i pasminu da bi zna koliko mlika mozes ocekivat. Inace nasljednost svojstva na mliko(heritabilitet na mliko, jer postoje i drugi, na vunu, meso itd) je relativno niska i iznosi oko 10%. Zato trebas puno i naporno radit da bi odrza mlijecnost u stadu. I obavezno muske ostavljat od najboljih matera. Jer cijepanjem gena ti se cuda dogadjaju a ako imas muskog koji dobro prenosi nasljedna svostva i sparis ga sa dobron ovcom manja je mogucnost greske. Ovo ti inace vazi i za koze i za krave.Posto mi vise za sad nista ne pada na pamet pitaj sta te zanima pa cemo pronac odgovor >:({ >:({ >:({

dado
06-11-08, 19:30
svaka čast na iscrpnim odgovorima ti si stvarno doktorirao to čim se baviš,a nadam se uskoro i ja.za sada hvala a čim negdje zapne znam kome ću se obratit :D

ivanhoe
06-11-08, 20:40
Dok za izradu jednog kg sira od krave i koze triba cca 10 litara mlika, Mala korekcija, za Kg sira treba~5l kravljeg mleka

brundalo
06-11-08, 20:44
Dok za izradu jednog kg sira od krave i koze triba cca 10 litara mlika, Mala korekcija, za Kg sira treba~5l kravljeg mleka

Mozda ako se radi o svjezem siru. Ja govorim o tvrdom zrelom siru. Posjetio san gazdinstvo koje se bavi proizvodnjom grana padana i parmigiana reggiana i kolutovi pravog su teski od 40-60 kg i jasno mi je receno da treba od 400-600 lit mlika za kolut sira. >:({ >:({ >:({

Tar
06-11-08, 20:53
Ma tu nema greske.BHrundalo zna sta prica.
Za zreo tvrdi sir se uzima 10l kao osnov proracuna. Ova kolicina moze da bude i nesto manja kada je mleko jako masno i sa vecim sadrzajem proteina.
Inace za potpuno zreo, znaci bar godinu dana star, parmezan treba i nesto vise jer se on pravi od delimicno obranog mleka .
Zabuna je nastala sto svako pod sirom podrazumeva ono sto pravi. Pa kad Brundalo kaze sir on misli na tvrdi sir aq neko drugi na beli, meki.

popovic
06-11-08, 23:45
Ljudi dali je tacno da se vodi racuna o ukrstaju sa krvnim srodstvom samo do F3

brundalo
07-11-08, 11:02
Ljudi dali je tacno da se vodi racuna o ukrstaju sa krvnim srodstvom samo do F3

Ako zelis posao ofrlje onda ne tribas ni to ne tribas nikako vodit racuna, jer ovca je zivotinja koja od svih najlakse podnosi krizanje u krvnom srodstvu.
Ali ako zelis posao kako bog zapovida onda F7 brale i bez toga nece posao naprid, pogotovo kad radis pretapanje jedne pasmine u drugu. I pri tome imas 98% skarta. Govorim o sexu u najuzem krvnom srodstvu.
Cak ni nakon F7 nisi siguran da se kod nekih nece pojavit recesivni geni. U principu moze ako se radi kako zapovida bit i nakon F6 >:({ >:({ >:({

ivanhoe
07-11-08, 21:40
Mozda ako se radi o svjezem siru. Ja govorim o tvrdom zrelom siru.
Tako da! ali iz texta se to nije videlo

bokuman
20-02-09, 00:29
Dobro vece svima,

Ja sam Boban iz Makedonije, ovaj forum pratim jedno mesec dana i veoma mi je interesantan, Ovce gajim skoro 3 godine a time sam poceo na sasvim slucajan nacin.Zbog moje velike ljubavi ka Sarplanincima koje sam ranije gajio u gradu gde i sada stanujem, pre tri godine odveo sam pse na planini od kud su mi koreni kupio jos nekoliko stenadi a pre toga stado od blizu 500 ovaca melezi awassi x domaca pramenka.
Sto se tice mleka sam zadovoljan jer ono se u proseku krece u prva dva meseca posle prodaje jaganjaca oko 1,1 litar po ovci pricam u proseku jer neka manje neka vise.Za bolji kvalitet i kvantitet mleka sa gospodinom brundalom se u potpunosti slazem.

Lep pozdrav svima i trudicu se da pisem sto cesce,

Boban

vla
20-02-09, 07:20
@bokuman
Daj detalje rezultata ukrstanja awasi x domaca pramenka, mlecnost,duzina laktacije,plodnost, jer i mene ineresuje ta kombinacija, pa kakvi su tvoji utisci i da li preporucujes.

Šošara
20-02-09, 17:20
Bobane
drago mi je da si na ovom forumu poljoprivrednom da se i ovde druzimo kao i na kinoloskom.

Dobro dosao >:({

brundalo
20-02-09, 20:33
@bokuman
Daj detalje rezultata ukrstanja awasi x domaca pramenka, mlecnost,duzina laktacije,plodnost, jer i mene ineresuje ta kombinacija, pa kakvi su tvoji utisci i da li preporucujes.

Dobro dosao na forum >:({
I naravno koju slikicu he he i mene to interesira >:({ >:({

bokuman
20-02-09, 22:23
Hvala na dobrodoslici svima, slicice imate u rubrici moje blago


Svako dobro


Boban

spensi
07-03-09, 14:13
Sjor Brundalo jedno pitanje.
Da li 3/4 litre mljeka na dan znaci tri do cetri litre dnevno?

nemanja_st01_58
07-03-09, 16:32
3/4 znači 750mililitra dnevno jer su ovce slabije mlecnosti od koza a posebno nase pramenke u odnosu na svetske rase za proizvodnju mleka

spensi
08-03-09, 10:25
3/4 znači 750mililitra dnevno jer su ovce slabije mlecnosti od koza a posebno nase pramenke u odnosu na svetske rase za proizvodnju mleka


Zahvaljujem.
Mozda nisam dobro razumio, ali mi se cini cudno da s 750 ml mljeka dnevne proizvodnje ima isplativosti?

Dejanjika
08-03-09, 10:36
To je minimalna količina mleka po ovci koja je isplativa, a nemaju sve ovca istu količinu mleka u zapatu, ali u stadima se teži da dnevna mlečnost u proseku bude oko 1 litra, ali sve zavisi od faze laktacije, ishrane i drugo.

spensi
08-03-09, 11:37
Pa kolika je otkupna cjena mljeka po litri?

Dejanjika
08-03-09, 11:50
Ne znam odakle si i da li ima kod tebe organizovanog otkupa ovčijeg mleka, ali kod mene u Zaječaru i okolini toga nema,jedva otkupljuju i kravlje mleko. Sva količina mleka ide u sira, nesto malo u kiselo mleko.Ranije su se udruživali ovčari i čuvali ovce na pojatama ili bačijama od maja pa do oktombra meseca i pravili sir celog leta.

spensi
08-03-09, 12:49
OK.
Mislio sam da ima otkupa i otkupne cjene. Obicno sirane otkupljuju mljeko od ovcara, odredjuju cjenu ovicno o kvaliteti itd. Mislio sam da tako funkcionira i tamo.

popovic
11-03-09, 14:56
OK.
Mislio sam da ima otkupa i otkupne cjene. Obicno sirane otkupljuju mljeko od ovcara, odredjuju cjenu ovicno o kvaliteti itd. Mislio sam da tako funkcionira i tamo.



Spensi , visestruko je isplatljivije , ako mleko sam pretvoris u sir pa ga prodas nego da prodajes mleko , jer ovci sir je izuzetnog kvaliteta i puno je trazeniji od mleka .

spensi
11-03-09, 15:23
Je ok je. Slazem se, ali i sirane proizvode ovcji sir i mislim da im je u interesu naci sto vecu nabavu ovcjeg mljeka.
_________________________________________________P ost je spojen: 1236781603________________________________________ _________
Moj kuriozitet je, jeli sirane opce otkupljuju ovcje mljeko i po kojoj cjeni?

djura
11-03-09, 18:05
nigde u srbiji nema otkupa ovčijeg mleka od strane mlekara.jedino rešenje je pravljenje sireva za poznate kupce tipa tkz etno restorana.

spensi
11-03-09, 19:05
Znaci mljekare ne rade ovcji sir.
Kad mene u biti privatno se nesmije prodavati sir. Sve ovcje mljeko, se otkupljuje od strane mljekara. Te iste mljekare otkupljuju po priblizno istim cjenama mljeko od ovcara. Uglavnom se drze ovce u svrhu proizvodnje mljeka. Ovdje gdje sam ja malo je ovaca tovnog tipa.
Te iste mljekare daju takodjer i premije na kraju godine i te premije su odredjenje s obzirom na godisnju kolicinu mljeka. Npr. daje ti tisucu eura premije ako si proizvedo 10 000 litara mljeka. Govorim za primjer. Velike mljekare imaju cak i svoje uzgoje ovaca, pa cak i krava, a neke i poticu uzgajivace dajuci im pomoc i sufinanciranja u svrhu modernizacije.
Inace podrucje u kojem se nalazim je jako poznato po ovcjem siru. Napravili su ime, imaju standardnu kvalitetu, zasticenu denominaciju i prodaju ga za dobru cjenu.
Npr. ako kupite sir danas i istu vrstu sira za godinu dana, sir je isti. Nema odstupanja u kvaliteti.
Tako npr, i grci su napravili s svojim proizvodima. Npr. grcki sir feta koji je slican srpskom slanom siru mozete kupiti svugdje i cjena mislim da je 12 - 14 eura po kg.

vla
11-03-09, 22:51
Ovcije mleko u Srbiji jedino otkupljuje Zrenjaninska mlekara-Mlekoprodukt deo francuskog sistema Bongrain.Mleko placaju kao kravlje mleko, uvredljivo zar ne.Medutim zbog teske ekonomske situacije i krize farmeri pristaju i na to radi ostvarivanja bilo kakve zarade.

brundalo
12-03-09, 20:36
Znaci mljekare ne rade ovcji sir.
Kad mene u biti privatno se nesmije prodavati sir. Sve ovcje mljeko, se otkupljuje od strane mljekara. Te iste mljekare otkupljuju po priblizno istim cjenama mljeko od ovcara. Uglavnom se drze ovce u svrhu proizvodnje mljeka. Ovdje gdje sam ja malo je ovaca tovnog tipa.
Te iste mljekare daju takodjer i premije na kraju godine i te premije su odredjenje s obzirom na godisnju kolicinu mljeka. Npr. daje ti tisucu eura premije ako si proizvedo 10 000 litara mljeka. Govorim za primjer. Velike mljekare imaju cak i svoje uzgoje ovaca, pa cak i krava, a neke i poticu uzgajivace dajuci im pomoc i sufinanciranja u svrhu modernizacije.
Inace podrucje u kojem se nalazim je jako poznato po ovcjem siru. Napravili su ime, imaju standardnu kvalitetu, zasticenu denominaciju i prodaju ga za dobru cjenu.
Npr. ako kupite sir danas i istu vrstu sira za godinu dana, sir je isti. Nema odstupanja u kvaliteti.
Tako npr, i grci su napravili s svojim proizvodima. Npr. grcki sir feta koji je slican srpskom slanom siru mozete kupiti svugdje i cjena mislim da je 12 - 14 eura po kg.


U nas u HR pojedine privatne mini mljekare otkupljuju mliko ali kolika je cijena neznam. Znan da je i drzavna premija negdi malo priko kune, ali se za razliku od Srbije ovčje i kozje mliko placa skuplje nego kravlje a pogotovo ovčje je skuplje. U nas je to nesto drukcije uredjeno. Naime nas zakon dopusta i otvaranje mini mljekara ali one ne smiju godisnje obradit preko 50000 litara mlika. Ja cu uskoro krenut u izgradnju takve mini mljekare, jer drzava daje relativno povoljne kredite za te namjene. To o cemu ti pricas je koliko san razumija da zivis u Italiji sistem kooperativa, tj zadruznih mljekara. to bi se u ovoj situaciji snizenja cijene otkupa moglo napravit i na prostorima ex Yu kao odgovor na snizenje cijene otkupa. Medjutim ko ce slozit rogove u vrići. ja kad to zvarsin cu imat pravo izac na trziste sa svojim sirom...jer za sad ga prodajen na kućnom pragu. A sistem o kome ti pricas je nesto veci nego mini mljekara i talijani su tu otisli znantno naprid.. Skoro sve njihove pznate marke sira se tako rade i sta je najvaznije brendirane su..(u nas za sad samo paski sir)..odnosni njihovi proizvodi imaju ono sta u nas zovu zastita izvornosti i geografsko porijeklo... >:({

spensi
14-03-09, 20:39
Ej Brundalo jesi li cuo za muznju magaraca i proizvodnju magareceg mlika.
Litra na trzistu kosta 11 - 14 eura. Jako je trazeno kod problema na alergiju i to narocito kod male dice. To je mliko najslicnije mliku zene.
Nikidan san nesto gleda u vezi proizvodnje tog mlika. Nesto san nacuo da planiraju i ovdje gdje se nalazim pokusat radit nesto slicno.
Zamisli u nas doli u Dalmaciji napravit nesto takvo (mislim da bi te proglasili ludim!)?

Sta se tice mini mliekara, jedan moj prijatelj kod Sinja ima koze i redovno mu je otkupljivao jedan tip iz Otoka koji je otvorio tako jednu mini ml
ijekaru. Koliko sam cuo dobro mu ide. Redovito placa ljudima mliko, radi sir s kojim je usao na trziste. Ne znam trenutno jeli se ista promjenilo, ali kad je poceo cuo sam da mu ide sasvim ok.
Kako si ti u blizini Paga ima li ikakve nade da Paska sirana krene s nekakvim finanziranjima i pomaganjima uzgajivacima kod proizvodnje ovcjek i kozjek mlieka. Pa mislim, a vidio sam malo i listajuci njihov web, da je njima taj sistem u interesu (velika proizvodnja i veliko trziste).

brundalo
15-03-09, 11:34
Ej Brundalo jesi li cuo za muznju magaraca i proizvodnju magareceg mlika.
Litra na trzistu kosta 11 - 14 eura. Jako je trazeno kod problema na alergiju i to narocito kod male dice. To je mliko najslicnije mliku zene.
Nikidan san nesto gleda u vezi proizvodnje tog mlika. Nesto san nacuo da planiraju i ovdje gdje se nalazim pokusat radit nesto slicno.
Zamisli u nas doli u Dalmaciji napravit nesto takvo (mislim da bi te proglasili ludim!)?

Sta se tice mini mliekara, jedan moj prijatelj kod Sinja ima koze i redovno mu je otkupljivao jedan tip iz Otoka koji je otvorio tako jednu mini ml
ijekaru. Koliko sam cuo dobro mu ide. Redovito placa ljudima mliko, radi sir s kojim je usao na trziste. Ne znam trenutno jeli se ista promjenilo, ali kad je poceo cuo sam da mu ide sasvim ok.
Kako si ti u blizini Paga ima li ikakve nade da Paska sirana krene s nekakvim finanziranjima i pomaganjima uzgajivacima kod proizvodnje ovcjek i kozjek mlieka. Pa mislim, a vidio sam malo i listajuci njihov web, da je njima taj sistem u interesu (velika proizvodnja i veliko trziste).




Imaju dvojica u nas koji pokusavaju napravit farme tovara. Oce li ih must neznan ali to san vidija da postoji u Meksiku dok san naviga i da znas da je to lik nebeski protiv suhog kaslja (hripavac ili magareci kasalj) tako je i mene moja mater licila kad san bija mali. I mogu ti rec da je mliko sasvim ok.
sta se tice Paga, tamo zasad posluju 3-4 mini sirane i masu ljudi daje njima mliko na otkup a pojedine ga cak voze i iz Sinja i Imotskog. Koliko ce to trajat neznan.. naime kako je ovca bestija relativno kratke laktacije to oni otkupljuju kravlje mliko. za koze neznan jer koliko znan na cilom Pagu nebi nasa 10 koza a zato ima 40000 ovaca.kako sve to u nih funkcionira neznan stvarno. Znan da je tamo najaci Gligora iz Sirene-mini sirane i da je cak osvaja prva mista na svjetskim prvenstvima od koji je bila neka mostra i u Brescii. talijani ga jako vole. ali ja mu spreman "trapulu"
Nastojat cu bit jaci od njega jer on nema pase ni vlastite ovce...jeba ti paski sir od lickog sijena i slavonskog kukuruza :lol: :lol: >:({ >:({

toni
15-03-09, 16:17
ma sve je to lipo sa mlikon od magarice ,ali ljudi!! ma ko ce to pomust i ko ce to prodat. triba magaricu 10 puta u toku dana pomust za 3 litre mlika.

vla
15-03-09, 19:28
Kobile i magarice muzu u Holandiji.Postoje posebne stale koje se bave proizvodnjom kobiljeg i magareceg mleka.Muza je specijalno prilagodjenim muzilicama.Da bi kobila pustila mleko, zdrebe sisa na jednu sisu a muze se na drugu i tako na svaka 3 sata.Od mleka, sem konzumnog-8 e/l ,mleka u prahu i kapsula, prave se na samoj farmi i kozmeticki preparati koji su jako skupi.
Sve to nije problem odraditi, ali kod nas nema formiranog trzista za takve proizvode.

spensi
15-03-09, 21:36
Je dobro je magarece mliko za suhi kasalj, jer u biti je to alergijski kasalj, a upravo za te prilike se i proizvodi magarece mliko (za alergijska stanja).
Sta se tice paskog sira tija bi te pitat jel se radi od kravljeg ili ovcjeg mlika.
Ja koliko san cuo pravi paski sir je od ovcjeg mlika.
Koje su karakteristike paske ovce (laktacija, kakvoca mlika, plodnost, otpornost)?
Pozdrav.

brundalo
16-03-09, 13:35
Je dobro je magarece mliko za suhi kasalj, jer u biti je to alergijski kasalj, a upravo za te prilike se i proizvodi magarece mliko (za alergijska stanja).
Sta se tice paskog sira tija bi te pitat jel se radi od kravljeg ili ovcjeg mlika.
Ja koliko san cuo pravi paski sir je od ovcjeg mlika.
Koje su karakteristike paske ovce (laktacija, kakvoca mlika, plodnost, otpornost)?
Pozdrav.


Paska ovca ti ima laktaciju od cca 6 miseci. Prosjek po grlu je cca 100-120 litara mlika ali imas grla koja imaju puno vecu kolicinu mlika. Inace paski sir se radi iskljucivo od ovcjeg mlika a ovo drugo sta rade od eventualnog kravljeg kozjeg i mlika drugih ovaca se radi da ne bi kapaciteti stajali prazni kroz godinu (duzina laktacije). Otpornost vrhunska kao i u svih otockih ovaca. Plodnost oko 110-120% mada kazem ima i jacih zapata.
Ali evo ti link
http://www.upps.hr/22paskisir.php

spensi
17-03-09, 21:41
Znas zastao te to pitan?
Eto ja kad dodjen doli na lito, uvik cujen price kako je paska sirana napravila trziste i ime.
Mada mogu ti rec da san od nekih ljudi (guzicara) koji se razumiju u dobru ranu cuo da i nije neka kvaliteta u zadnje vrime. Vjerovatno kako si ti reka koristenja svakakvog mlika.
Sad me intrigira jedna stvar. Ta paska sirana s obzirom na karakteristike paske ovce, nema interesa recimo Brundalu nabavit petsto dobrih paskih ovaca i desetak dobrih rasplodnjaka i garantirat otkup tom istom Brundalu po jednoj normalnoj cjenu uracunajuci normalno i kooperativu jeli. Zatim tom Brundalu da jos poticaja ako je odlican proizvodjac tako da on moze jos povecat svoje stado, nabavit muzilicu itd itd.
Sve je to u interesu paskoj siranu jer ako nastavi ovako kao i sada (vidio sam i primjera bacanja paskog sira - njihovog- kao koji si mi k... donio ovo smece) srozat ce ime i kvalitetu.
Mislim da si me razumio.

Furgo
06-10-10, 22:33
Postovane kolege
Mi u Makedoniji imamo izuzetno pozitivno iskustvo sa awassi rasom,kako u gajenje u cistoj rasi tako i sa koriscenjem te rase kao meliorator.
U nasem Nacionalnom programu za razvoj ovcarstva-startegije do 2000-2020 je rasa awassi notirana kao rasa meliorator ,verujte ne bez razloga.
Postoji repro centar(selekciski centar za mlecno ovcarstvo) ,s.Gradiste,kod Kumanova, gde se odgaja stado cistorasnih awassi ovaca,pedigriranih, stado i farma koji su 14 god.pod punom kontrolom drzavnog instituta za stocarstvo iz Sk.odakle se (posredstvom drzave R.M.) pod subvencioniranim uslovima (50% =125 Eu ,subvencija od ukupne cene od 250 Eu za musko cistorasno avasi jagnje)omogucuje mkd stocarima da nabave kvalitetan rasplodan materijal.
Dosada je na taj nacin u Mkd direktno na kom.farmama distribuirano preko 700 cistorasnih ovnova sirom Mkd ( pa i na nadmorskoj visini od oko 1600 m-Kajmakcalan -Mariovo region-Prilep) koji su korisceni u stadima gde je mlecnost majki,raznih rasa i sojeva,bila realno 60-80 lit.mleka.
Iskustva sa terena govore o realnom povecanju mlecnosti , u F1 generaciji, najcescim rasponu od 280-330%, a to je oko 180-210 lit.mleka po ovci( naravno kod dobro cuvanih stada ,na pasi ali i sa dodavanjem nesto od zrnaste hrane(uglavnom tritikale i jecam).
Prevedeno u siru to bi bilo od 1 kante sira otprilike po grlu-ovci pre melezenja na 2.5 do 3,3 kante sira (14 kg sira neto po kanti u proseku) -oko 40 kg sira po grlu.
Pojavile su se grla i sa mlecnoscu od 300-400 mislim da je najmlecniji melez u F1 generaciji bio sa 513 lit.mleka,sto svakako je prijatno iznenadjenje,ali i normalna oscilacija,visoki raspron produktivnih svojstava za sintetsku ,nestabiliziranu populaciju,ali ne i prosek,ipak su to retka grla,svega par procenata od ukupne populacije.
Ono sto se realno moze ocekivati to je stabilizacija prozivodnje mleka na nekih 180-210 lit.mleka po ovci-melezu (kod odgajivaca koji dobro cuvaju svoje stado ,u nekim normalnim odgajivackim uslovima) sto je ravno ili cak i vise od normalne proizvodnje mleka ,neki prosek komercijalnih farmi, kod specijaliziranih( i skupih cistorasnih grla) rasa poput ;Lakona, Hiosa,Sardinijske ovce,Plevenske crnoglave,Manchega,Lange i td.
Ono sto je veoma bitno; Melezi,krizanci su izuzetno otporni i prilagodljivi na pasi i ukupnim uslovima odgajanja(uglavnom ekstenzivna do polu intenzivna),do njih se dolazi lako i brzo,nisu skupi a su jako kvaliteni (osim mleka poboljsanaj je i konfirmacija trupa jer je awassi srednje do krupna rasa).
Podatci se odnose na preko 80 000 meleza ,razlicnih generacije koliko otprilike ima u Mkd .
Ono sto je meni poznato kao podatak,informacija direktno od farmi koji gaje avasi meleze u F1 generaciji ,farme sa 200 ovaca-mlecnih avasi meleza (koji proizvode sir) na godisnjem nivou uspevaju da (kad sve troskove pokriju) da zarade oko 30-38 000 Eura.
Iskreno sam i ja bio skeptik za ovu cifru al su detaljni proracuni (radjenih od strucnih lica) potvrdili tu cifru koja nesumnjivo omogucuje komforan zivot i mogucnost akumulacije i osovremenjavanje kako same farme tako i citavog gazdinstva .
Napominjem da u ovu cifru ne ulaze subvencije od oko 15 eu po grlu,koliko su ove godine, bilo kojeg pola i uzrasta .

Post je spojen: 1286378920________________________________________ _________
Dragi Brundalo
Prvo sto hocu da ti kazem da jako cenim i sa zadovoljstvom citam tvoje komentare i iskustva koje nesebicno prenosis ali bi ipak hteo da ako dozvoljavas navedem preciznije podatke u pogledu tvoje tvrdnje o hertibilitetu mlecnosti( kolicini mleka) kod ovaca koji navodis da je oko 10%.
Za srecu,nas "chobana" on je znatno vise min. 20% pa sve do 60% kod mlecnih rasa(razlican je od rase do rase),prosecno se u selekciskim proracunima kalkulise sa oko 31% kod kolicine mleka, kod kolicine masti oko 29%, kolicine proteina oko 28% i td.

Post je spojen: 1286404323________________________________________ _________
Preliminary study on heritability of milk yield during the day of test

in Macedonian Awassi sheep
B. Palasevski, M. Gievski, G. Dimov and N. Pacinovski



Summary



About 400 ewe/test day records of Awassi sheep flock for the individual milk yield in the morning, midday and evening milking, in the day of test and fat content were used for assessment of heritabilities and genetic correlation by five-trait Animal model with two random uncorrelated effects.

It was found that the heritability for milk yield vary from 0.14 to 0.40 with the highest values in the morning. Genetic correlations between the four traits of milk yield were all very high and positive. Heritability for fat percentage was 0.21 and the correlations with yield traits were all high and negative.

The importance of the morning milking was emphasized and the necessity of more extensive studies with more data.



Keywords: awassi, test day, milk yield, fat percentage, heritability, genetic correlations





Introduction



The successful selection of dairy sheep depends to the knowledge for genetic variation of milk yield traits. During the last years more emphasis were made on the milk yield of sheep during the day of test (Ligda et all., 2002). The studies emphasize the importance of the trait in comparison to total milk yield obtained in the milking only period.

Milking frequency of sheep in the day of test depends on the flock stage of lactation and level of production. Higher production is a preposition for three times a day, while it is switched to two-fold in the third part of lactation.

The milk yield during separate milkings differ in amount, but of interest is also the extent of inheritance of each of these partial day yields in the morning, at noon and evening.

The aim of the study was to make a preliminary study on the additive, phenotypic variances and heritability estimates for each of daily milkings of Awassi sheep in AMF.





Materials and methods



Milk yield of 35 the pure bred Awassi ewes was measured in the morning, in the middle of the day and in the evening. Sheep were reared in the Awassi Mediterranean Farm (AMF) in Kumanovo, Macedonia, which was established as a repro-centre of the breed. Ewes were on the age from first to eighth lactation, most of them were with one lam at lambing. Milk yield was measured on the monthly bases in two consecutive years: 2001 and 2002.

The traits in the study were the individual milk yield of ewes at morning, midday and evening measurement, daily yield and fat percentage. Each of these traits was measured on about 400 test day/ewe samples of 55 ewe/lactations. Distribution of records per trait and factor in the study were given in Table 1.

The influence of the non-genetic effects was tested previously (Dimov et al., 2005). The important factors were age, stage of lactation, month-year of test and suckling period. The number of lambs born did not influence the daily production, type of lactation curve affected only some of the measurements. All these were included in the fixed part of the five-traits Animal model used in the study:



Y = a + ipe + lpe = e,



where Y – the measurement of one of the five traits – morning, midday, evening, daily milk yield and fat % for the day of test,

a – individual additive effect,

ipe- individual permanent environmental effect of the lactation,

lpe- permanent effect of test day within the lactation.



The relationship matrix included all relatives of ewes up to 3 generations back. The across traits noncorrelated covariances were neglected, e.g. were set to zero. The applied programmes were these of the MTDFREML set (Boldman et al., 1993).





Results and discussion



1. Average productivity

Average values for the 5 measured traits were in the table 1. Milk yield decreased from 0.62 l in the morning to 0.42 l at noon and 0.43 l at the evening. Total average daily yield was 1.42 l with fat content of 7.52 %. The milk yields were with similar variation of 45-50% which showed the considerable influence of the factors on them. The averages for milk yield and fat % characterized the productivity of the ewes from the AMF as representatives of the specialized breed for milk production.



Table 1.

Average values for the milk yield (l) measured in different consecutive milkings during the day of test of Awassi sheep



Trait
Average
SD
CV
Min
Max

Morning
0.619
0.306
49.47
0.060
1.700

Noon
0.420
0.198
47.18
0.050
1.100

Evening
0.427
0.194
45.27
0.060
1.150

TDY
1.420
0.647
45.57
0.180
3.750

Fat %
7.517
1.438
19.14
4.000
9.940




2. Additive variances

Additive genetic variances slightly decreased during the day from 0.27 l in the morning to 0.21 l at noon and 0.17 l in the evening. The total yield was with higher value of 0.34 l. Similar values of variances suggested, that genetic variation could be assessed with similar accuracy. On the other hand lower evening variance in the evening milking and almost the same average milk yield at noon and at the evening is an indicator that the evening productivity is less important in selection assessment of the ewes. The results are tentative to some extent as the number of observations is very small.

Covariances between traits of milk yield (the off-diagonal elements of table 2) were also close in values. They were all positive and similar to the variances which showed that similar and positive correlations could be expected for these traits. The only negative covariances were with the fat% which was expected because of the nature of these two groups of traits – milk yield and fat content.



Table 2.

Additive variances (on the diagonal) and co-variances for the milk yield in different parts of the day and for the total test day (TDY), l, and fat %



Traits
Morning
Noon
Evening
TDY
fat %

Morning
0.27365
0.23639
0.21515
0.29947
-0.61222

Noon
0.23639
0.20557
0.18585
0.25599
-0.53213

Evening
0.21515
0.18585
0.16993
0.23705
-0.48319

TDY
0.29947
0.25599
0.23705
0.33781
-0.66508

Fat %
-0.61222
-0.53213
-0.48319
-0.66508
1.38662




3. Variances of noncorrelated effects

Two variances of noncorrelated effects were included in the models. The first one was determined by different lactations of the same ewe, e.g. individual permanent effect, σ2ipe. The second one presented the common lactation effect, σ2lpe. The values for different effects and traits were very small. The proportion to total variance was also very small and amounted about 1 - 2% of it. The results suggested that for test day traits of dairy sheep these effects are not very important. The decision, however, for their inclusion or exclusion in genetic assessment have to be studied carefully and comparatively, as even with small effect they could influence the additive variance, heritability and the corresponding breeding values to considerable extent. From breeding point of view the proper modeling is important for accurate ranking and from here for the proper selection of the best parents for producing the replacement generation. A comparative study is a possible way for taking the proper decision for the best genetic evaluation model.



4. Heritabilities and genetic correlations

The highest heritability of 0.40 was found for the morning milking. The midday yield was with the lowest value of 0.14 and at the evening – with an intermediate one of 0.24. For the daily yield coefficient of inheritance was 0.24. Similar values of 0.35 were recently reported for the test day yield in Chios breed in Greece (Ligda et al., 2002).

The results suggested that most important for assessment of the milk yield are the results in the morning. It is difficult to speculate for the reason. One might be that during the night the milk secretion period is longer comparing to the midday and evening milkings. Another reason is in lower environmental effects at that time and in less stress factors, as the milk disturbs the normal production process in the flock.

A possible result of the study is that for less important sheep flocks, or for these that do not produce rams, the recording might be simplified with an individual test only in the morning and with utilization of coefficients for approximation of the daily yield.

Fat percentage was with similar heritability of 0.21 to these for milk yield. This value is small taking into account much higher values in majority of studies in dairy cattle, but it was very close to the studies with Chios where the same coefficient of 0.21 was found (Ligda et al., 2002).

Genetic correlations between the milk yield in different part of the day of test and the total yield during the test day were all positive, very high and close to 1. It also suggested that one of the milkings is a good indicator for the yield especially when the recording have to be carried out in larger flocks.

Genetic correlations of the yield traits and fat percentage were also very high and negative as was expected from the covariances. Intermediate negative correlations of -0.35 were reported for the discussed above study with the Chios breed (Ligda et al., 2002). The obtained results of the above correlations with the Awassi sheep are too high. All these have the meaning of a preliminary study because of the small number of records. The collection of more data and some future more extensive studies are in progress.



Table 3.

Heritabilities (on the diagonal) and genetic correlations for the milk yield in different parts of the day and for the total test day (TDY) and fat %



Traits
Morning
Noon
Evening
TDY
fat %

Morning
0.40





Noon
1.00
0.14




Evening
1.00
0.99
0.24



TDY
0.98
0.97
0.99
0.24


Fat %
-0.99
-1.00
-1.00
-0.97
0.21






Conclusions



- The test day milk yield of sheep in the Awassi MF was with intermediate heritability from 0.14 to 0.40.

- Fat percentage was with relatively low heritability of 0.21.

- Genetic correlations between measurements in the day of test were all high and positive.

- Genetic correlation between test day yield and fat percentage in the day of tes was high and negative.

- The morning milking is with the highest importance in selection of ewes.





References



1. Boldman, K., L.Kriese, L.D. Van Vleck, S.Kachman (1993). A Manual for use of MTDFREML. USDA. ARS.

2. Dimov,G., Pacinovski, N., Gievski, M. (2005). Preliminary study on the basic factors which influence daily milk production of sheep in the Awassi Mediterranean Farm. Scientific conference. Trojan. 26-27 May, 2005.

3. Ligda, Ch., Mavrogenis, A., Papadopoulos, Th., Georgudis, A. (2002). Genetic parameters for test day milk traits and somatic cell counts in Chios dairy sheep. In: “Breeding programmes for improving the quality and safety of products. New traits, tools, rules and organization” IZSC, Sassari, Italy, 9-11 May 2002.

4. Gootwine, E., Bor, A., Braw-Tal, R. Zenou, A. (1995). Reproductive performance and milk production of the improved Awassi breed as compared to its crosses with the Borola Merino. J. Anim. Sci. 60:109-115.

5. Gootwine, E., Alef B., and Gadeesh, S. (1980). Uder conformation and its hertibility in the Assaf cross of dairy sheep in Israel.

6. Mavrogenis, A.P. (1996). Environmental and genetic factor influencing milk and growt traits of the Awassi sheep in Cypruc. Small Rumin.Res.

7. Petrovic, M. (2000). Genetika i oplemenivanje ovaca. Naucna knjiga. Beograd.

8. Tjankov, S. (2000). Ovcevodstvo i Kozevodstvo, Stara Zagora.

9. Epstain H. (1985). The Awassi sheep with special reference to the improwed dairy typ. FAO.



Egyptian Journal of Sheep, Goat and Desert Animals Sciences (2006) 1(1): 41-46



Authors:

B. Palasevski, N. Pacinovski, Institute of Animal Science, Skopje, Macedonia

M. Gievski, Awassi Mediterranean Farm - Selection Center, Kumanovo, Macedonia

G. Dimov, AgroBioInstitute, Sofia, Bulgaria

German hunting terrier | Jagdterrier