Francuska alpina

Aha, znaci prosecna mlecnost stada je od 650 do 900. Posto su jarici iz stada gde je prosek 900 ? Nije mi logicno da je ista cena ako kupujes tamo gde je 650 i gde je 900. To je ogromna razlika. Taman da pokrije kompletne troskove ishrane, vakcine, vitamina i jos po nesto...Kompletni troskovi ishrane znaci da se sve od hrane kupuje.
Recimo da neka prosecna koza kosta 300 evra i transport 35 po kozi + analiza krvi 35 = 370. Bice tu jos nekih troskica, malo ovde malo tamo.......Postavlja se kljucno pitanje, ko bira te koze. Koliki je njegov honorar. Ili ceni koze treba dodati troskove puta i boravka u Austriji onoga ko kupuje. Ako ja umem da racunam to ce da izadje preko 400 po kozi.
Sigurno da u Austriji ima dobrih odgajivaca. Ovo sto je Miljko spominjao su sasvim zadovoljavajuci rezultati. Ako ih prati zadovoljavajuci kvalitet mleka (% masti i proteina). Bez tih, mozda najvaznijih podataka, ne bih uopste razmisljao u uvozu.
 
Iza svih rezultata koji se dobiju stoji udruzenje odgajivaca koza koje u saradnji sa mlekarom jednom mesecno pri muzi za 300 dana vrsi meranja kolicine mleka i sastojaka, masti, proteina, somatskih celija, bakterija i prema tome se i placa mleko.Sve podatke dobija odgajicar i udruzenje.Za zdravstveno stanje se brinu veterinari pa je vecina farmi za proizvodnju kvalitetnog priplodnog materijala slobodne od vecine relevantnih bolesti.U gornjoj austriji gde ima najvise koza,prvenstveno sanske rase, ima oko 10 000 umaticenih koza ciji se podatci prate i najboljih stotinak sluze kao jarcevske majke.To propisuje udruzenje a ne odgajivac, da bi selekcija isla unapred.
Kod sanskih koza je mlecnost znatnije bolja (850-1100l prosek farmi)nego kod alpino rase iz isti ili nesto bolji kvalitet mleka.Cenu mladih koza ili jaradi odredjuje udruzenje i ista je za sve odgajivace, s tim sto oni najbolji i do godinu dana unapred, imaju kupljunu zensku jarad.Jarcevi se prodaju na aukcijama.Odabir se vrsi na osnovu karakteristika roditelja i na osnovu eksterijera.Za planirani uvoz sam ja, zajedno sa predesnikom udruzenja koji je inzenjer stocarstva i oko 25godina u tom poslu , odabirao zivotinje.Normalno da sve to nesto kosta jer od toga mnogo zavisi, zdrve i genetski kvalitetne zivotinje su kljuc uspeha.
 
@ Miljko
Normalno da svaki trud i svako angazovanje treba da se plati. Danas se placa i informacija itd. Sve je to OK samo pokusavam da skrenem paznju da te austriske koze na kraju ne kostaju 300 evra.
Sto se tice podataka o mlecnosti i kvalitetu mleka, o nacinu kako se oni uzimaju, prate, o validnosti tih podataka..itd sve je to OK. Kao i izbor najboljih koza od kojih ce se dobiti najbolji jarcevi.
Ponavljam to je OK jer tako i jos bolje vec odavno rade Francuzi i imaju najbolje rezultate.
Bilo bi jako korisno da procitamo kakav kvalitet mleka imaju te austriske koze. Znaci pre svega % masti i proteina.
Posto si tamo ucestvovao u biranju grla sigurno raspolazes takvim podacima.

Sto se tice izbora izmedju Alpine i Sanske koze taj izbor bi trebalo da zavisi od predvidjenog nacina drzanja i od toga sta ce biti finalni proizvod.
 
Standardni kvalitet mleka je sa 4,2% masti i 3,4% proteina.Kvalitet mleka zavisi od ishrane, perioda i broja laktacije.Mlekare placaju osnovnu cenu za taj kvalitet i za svaki deo procenta vise placaju premiju.
Ako su podatci sumnjivi a ni cena mozda nije bas mala, ko ce u Srbiji garantovati za bilo koji parametar, za zdravlje zivotinja, cak je i poreklo cesto sumnjivo za cenu od 500 evra.Posto sam donekle upoznat u uzgoj i selekcijski rad u Srbiji, pre tri godine, posle obilaska svih relevantnih farmi, do duse u ovcarstvu sam otisao u Nemacku i tamo kupio ovce, koje su dosta kostale ali svaki evro opravdale.
Pokusao sam samo da vam dam par aktuelnih podataka.Ljudi koji planiraju da se ozbiljno bave proizvodnjom kozijeg mleka ili preradjevina, gaje od 100 do 1000 koza i nisu spremni da ulazu novac u ne proverene stvari.Neko ko gaji 5, 10 koza niti moze mnogo da dobije, niti da izgubi.
A sto se Francuske tice, oni imaju jako velike farme sa dobrim proizvodnim rezultatima ali jako mali broj farmi sa zivotinjamam odgovarajuceg zdravstvenog statusa za uvoz u Srbiju pa i neke zemlje EU. Od predsednika udruzenja sam zasnao da Francuzi nisu mogli da im garantuju zdravstveni status.
 
Tar je napisao(la):
Sto se tice izbora izmedju Alpine i Sanske koze taj izbor bi trebalo da zavisi od predvidjenog nacina drzanja i od toga sta ce biti finalni proizvod.
Treba dodati i za sta je koja koza bolja. To je puna informacija.

Podaci koje je naveo Miljko su odlicni. Pre svega %proteina, to je super. To su bolji rezultati od onih koje postizu Francuzi. Zato me cudi da su i oni hteli da uvezu koze iz Francuske u Austriju?
miljko je napisao(la):
Od predsednika udruzenja sam zasnao da Francuzi nisu mogli da im garantuju zdravstveni status.
Dakle hteli su da uvezu a Francuzi nisu mogli da im garantuju zdravstveni status. I sad prirodno da covek posumnja u podatke o kvalitetu kada zvanicni francuski podaci kazu da koze iz stroge selekcije Gene-Plus imaju 3.2% proteina. Zasto zele da uvezu kada su njihove bolje? To me zbunjuje.
 
Austrijanci imaju populaciju od 10 000 umaticenih koza i mozda nekim 400-500 jarceva, pa ako kazemo da pet generacija ne bi trebalo da zivotinje budu u srodstvu, da bi se3 zadrzale ili poboljsale proizvodne karakteristike, potrebno je nekad uvesti svezu krv ili ja to pogresno razumem?
Austrijanci svezu krv nabavljaju trenutno u Svajcarskoj.mozda je sad malo jasnije
 
@ Miljko
Sustina ove male polemike je u tome sto ja nemam neposredan interes a austrijski odgajivaci, cije podatke prenosis imaju. "Svaki ciga svoga konja hvali". Za one koji su ovde zainteresovani bilo bi najbolje da se polemika vodi izmedju npr. Francuza i Austrijanaca, da se vide naucno verifikovani rezultati, verifikovane statistike itd. Postoje kongresi posveceni kozama i kozijem mleku, postoje naucni radovi. Nigde nisam naisao na podatke o austrijskim rezultatima. To naravno ne znaci da oni ne postizu dobre rezultate. Ali, logicno je predpostaviti, da ako postizu vrhunske rezultate da bi to sa zadovoljstvom objavili. To bi podiglo cenu njihovim kozama...itd.
Procenat masnoce u kozijem mleku moze znacajno da se podigne kvalitetnijom ishranom. Naravno postoji granica isplativosti kada je vece ulaganje od dobiti koju donosi % povecanja masnoce. Procenat proteina u mleku mnogo slabije reaguje na poboljsanje ishrane. On je pre svega stvar genetike i potrebno je puno vremena za mali napredak. Da bi ovo bilo jasnije reci cu da se smatra da je jarac odlican ako podize procenat proteina za 0.2 gr/kg sto je 0.02% i ako to postigne u procentu od 70%. Ako njegove cerke imaju isti procenat prenosenja naslednih osobina i pod uslovom da se pronadje isti takav (odlican) jarac dobice se 49% koza koje su kroz 2 generacije povecale procenat proteina za 0.04%. Ovo moze da izgleda beznacajno ali nije kada se zna da samo 1% vise proteina moze da poveca prihod do 35%.
Ovo je sve lako pratiti kod Francuza jer oni svoje podatke objavljuju. Tu ima materijala za korisne analize onoliko.
Slazem se da u Srbiji ne postoji ni adekvatno pracenje mlecnosti i kvaliteta a o pouzdanosti nasledjivanja da ne govorimo. Zato su oveko koze o kojima pise Miljko sa tim procentom(3.4%) proteina u stvari jako povoljne, ako postoji dobar idex prenosa proizvodnih osobina. To se moze zvati pouzdanost nasledjivanja ili nekako drugojacije ali sustina je da nije dovoljno da neka koza daje puno mleka vec da njene cerke daju isto ili vise. To vazi i za jarca. E u tom slucaju ova cena je povoljna.

Nekako se dogadja da svaki odgovor na predhodno postavljeno pitanje u sebi sadrzi kontraverzu. Tako i ovaj odgovor na pitanje zasto zele da uvezu koze kada imaju bolje.
Populacija od 10000 koza i 500 jarceva. To je 20:1. U jednom stadu od 100 koza i 5 jarceva (20:1) tacno 5 godina= 5 generacia mogu da se pare grla a da ne dodje do parenja u 5. kolenu. Sa populacijom od 10000 koza i 500 jarceva nikada ne moze da dodje do parenja u srodstvu osim ako to neko ciljno ne radi. "Osvezavanje krvi" sa populacijom od 10000 koza se radi iskljucivo radi popravljanja proizvodnih rezultata. Znaci uvozi se nesto bolje od onoga sto vec imam.
 
Iskren da budem ja nisam znato da li je taj procenat masti i proteina veliki ili nije, nisam nikada zalazio u tu tematiku nego sam vam preneo podatke od tri mlekare u Austriji koje preradjuju kozije mleko i ne verujem da bi oni na svoju stetu pacali vise nego sto mleko sadrzi.U gornjoj Austriji postoje cetiri farme koje imaju vrhunska grla sa odlicnim rezultatima, kako citave farme tako i pojedinacno pa vecina priplodnih jarceva koji cirkulisu u Austriji poticu sa tih farmi.Nisu tih 500 jarceva 500 razlicitih linija.Zato ti elitni odgajivaci odlaze na Aukcije u Svajcarsku u Sanental odakle i poticu sanske koze i tamo kupuju najbolje jarceve koji kostaju i po par hiljada evra.Vece farme kupuju vise jarceva od iste krvne linije da bi izbegli u sledecoj generaciji konfuziju i odvajanje pri parenju.Holandjani imaju takodje jako kvalitetna grla ali oni takodje imaju problema sa bolestima i sto je jos bitrnije njihove koze se ponovo jare tek kad da kolicina mleka nije ispativa za muzu pa imaju dovoljno jaradi za sopstveni remont i jako mali broj za prodaju.Oni koze muzu i do tri godine!Posto je uzgoj muske jaradi gubitak u kozarstvu ovde takvu jarad prodaju sa tri do pet dana starosti ili ih sa 7-8kg kolju.
Trenutno i ovde razmisljaju da muzu koza produze bas iz tih razloga.
 
Proizvodne karakteristike koza u Francuskoj
Sanska koza Alpina
Duzina laktacije 304 dana 297
Mleko/kg 1.197 1.080
% proteina u mleku 3.41% 3.58%
% mlecne masti 3.48 3.74%
Sto se tice Holandjana, ne znam od kud informacija da se koze muzu neprekidno nekoliko godina.
Na elitnim farmama /uglavom su u uzgoju bela holandska oplemenjena u tipu sanske koze-stalski uzgoj/koze muzu u standardnoj laktaciji od oko 300 dana, a jednodnevnu jarad, musku odmah prodaju Spancima po ceni od 5-6e/kom, i odmah se sleperima odvoze, i idu u tov, jer je Spanija jedini veliki potrosac kozijeg mesa u EU, a zenska grla idu na posebne farme koje se bave uzgojem reprodukcionog materijala, da bi se dobilo sto vise mleka koje se dalje preradjuje u sireve, licno bio i uverio se.
Sto se tice Francuza, zbog razlike u veterinarskim propisima koji tek treba da se usklade, i bolesti plavog jezika i vakcinacije koja se u Francuskoj sprovodi, uvoz koza i ovaca je jako tezak, prakticno onemogucen.
Procenat mlecne masti od 4.5% mi je malo sumnjiv kod sanske koze, jer je opste poznato da sanska koza ima manji procenat mlecne masti nego druge rase.
Za poredjenje u Sloveniji
mlecna mast proteina
Sanska 3.1 3.1
Alpska 3.2 3
Drezniska/autohtona/ 4.3 3.6 ili slicno kao neka ispitivanja nase autohtone balkanske koze ali je mlecnost svega 342 l u laktaciji od 199 dana, kod vrhunskih /odabranih/grla
 
vla je napisao(la):
Proizvodne karakteristike koza u Francuskoj
Sanska koza Alpina
Duzina laktacije 304 dana 297
Mleko/kg 1.197 1.080
% proteina u mleku 3.41% 3.58%
% mlecne masti 3.48 3.74%
Ovo je fenomenalno. Voleo bih da vidim izvor za ove podatke.
Evo zasto mislim da su ili nepotpuni ili neverodostojni.
Francuska ima preko milion mlecnih koza. Od tog broja 60% su Fr. Alpine. Znaci bar 600 000.
Meni je tesko da poverujemo da 600 000 koza ima prosek od 1080 litara!
Dakle tu je rec o proizvodnim karakteristikama neke stroge selekcije. Pa cak i tako to ne mogu da budu verodostojni rezultati. A evo zasto.

Ovde na forumu mozemo da se koristimo napustenim nacinom izrazavanja u % masti i proteina. Taj nacin se vise ne koristi. Evo zasto. Litar je zapreminska mera a pri merenju masnoca i proteina dobijaju se rezultati u gramima. Onda se uzimalo da je litar = 1 kg pa se 35 grama proteina iskazivalo kao 3.5% sto naravno nije tacno. Litar mleka tezi je od 1 kg pa je 35 gr proteina u litru mleka manje od 3.5%. A koliko je tezak litar mleka zavisi i od kvaliteta mleka.

Sto se tice produzene laktacije nju su prvo forsirali Englezi zatom Amerikanci. Sasvim je uobicajeno da laktacija traje 500-600 dana, a redje i nesto duze. Nisam obilazio farme u holandiji ali sam u poslednjih nekoliko godina pratio uvoze engleskih koza(British Alpino i Anglo-Nubijan) u Holandiju. Zahvaljujuci internetu bio sam u mogucnosti da pratim kako su sleperi putovali, koliko cesto prave pauze, koliko traju formalnosti.. prijem grla na farmi i na kraju objasnjenje kupca zasto je uvezao odredjene zivotinje. British Alpine su uvozene zbog produzene laktacije i sposobnosti da dugo drze visok nivo mlecnosti. Uopste me ne bi cudilo da holandjani nateraju koze da rade i po 1000 dana bez godisnjeg odmora.
 
Ja ljudi nisam neki strucnjak za koze i vidim da ovde ima dosta obrazovanih ljudi po tom pitanju.Jedan moj prijatelj je dovezao nekoliko Holanndskih belih direktno iz Holandije,da li neko moze da mi pojasni njene karakteristike i uporedi sa Sanskom ili Alpskom ?
 
Francuska ima 900.000 koza, od toga 320.000 su koze pod kontrolom mlecnosti a 150.000 koza cine selekcijsku bazu. Podaci se odnose na koze koje su pod kontrolom mlecnosti.Izvor Capri-ia Francuska.
Sto se tice Holandije ja sam govorio o Holandskoj beloj oplemenjenoj koja je dominantna u stalskom uzgoju u holandiji, a ne o drugim rasama koza.Da bi imali proizvodnju sireva, odnosno mleka tokom cele godine, pribegavaju drugim boljim i uspesnijim metodama.
Jedinice koje se koriste su nove, ali paralelno su vazece i stare.
Produzenjem laktacije se dobija samo veca kolicina mleka od jednog grla i nista vise, ali zato skracuje vek eksploatacije grla,smanjuje kolicina mleka u narednoj laktaciji, smanjuje plodnost, a o perzistenciji laktacije da i ne govorimo.Samim tim nema profita na farmi, pa je u savremenom managementu izbaceno.Postoje bolje profitabilnije metode. ::novac::
 
Nisam ni slutio da cu sa par informacija izazvati ovoliku polemiku.Ja se pracenjem podataka u kozarstvu nisam bavio do pre godinu dana kad me je Frida Bauman pozvala i izrazila zelju da sa par kupaca dodje u Austriju i pogleda farme.Ja sam to sa Austrijancima ugovorio i to smo i sproveli.Pre par meseci je i Mirjana Cinkulov sa nekim drugim ljudima bila ovde a ja sam bio zaduzen da organizujem posete, prevodim i zdravstveno stanje farmi ocenim.Sve ove podatke koje sam izneo su cifre koje su stajale na papirima koje svakog meseca dolaze iz mlekara a udruzenje ima citavu bazu podataka.O trendovima u Francuskoj mi je pricala Frida jer je tamo bila na specijalizaciji i predsednik udruzenja koji prati citavu situaciju uopste u kozarstvo, u Evropi ili van nje.Mirjana je bila jako iznenadjena kvalitetom grla koje je ovamo diela.Ona je takodje bila ubedjenja da FR i NL vrh i da niko vise ne gaji tako kvalitetne zivotinja.Ovde je struktura farmi dosta sitnija pa je citava proizvodnja preglednija i poklanja joj se dosta paznje.Postavicu par slika sa pih ekskurzija
Post je spojen: [time]Mon Sep 7 22:28:00 2009[/time]
_________________________________________________
bhcbar.jpg
otpy6d.jpg

b67qxf.jpg
5ml1c7.jpg

2ynq72x.jpg
15fgpi1.jpg

dws0tc.jpg
161nc5k.jpg
 
Na zajednickom sajtu Capri-ia i Caprigene http://www.capgenes.com/filière.html naci ces ove podatke

Chèvres Alpines et Saanen pour l'année 2000
Nombre de chèvres 1 000 000
Nombre de chèvres au Contrôle Laitier Officiel 320 000
Nombre de chèvres en Base de Sélection 150 000
Nombre de chèvres inséminées 61 000
Da vidimo sta to znaci?
Prvo u naslovu stoji broj koza Alpske i Sanske rase 2000. god = 1 000 000. To je bilo pre 9 god. Dozvolices da se taj broj u skladu sa svetskim trendom povecao. Zatim to su samo Alpske i Sanske. Ima nesto malo i drugih mlecnih rasa.
Dakle bio sam u pravu kada sam rekao da je broj mlecnih koza preko milion.
320 000 koza je pod oficijelnom kontrolom
150 000 je Bazna selekcija
i godisnje se vestacki osemeni 61 000 koza. Ovo je vrlo vazno jer FR. smatraju da upravo tome duguju svoj napredak.
Na istom sajtu samo na drugom mestu ( http://www.capgenes.com/IA-caprine-en-France.htm)naci ces grafikon kojim bas Capri-ia dokazuje zasto je vestacko osemenjavanje bolje. To su podaci iz 2001.
Dakle u stadima gde je procenat vestackog osemenjavanja 0-10 prinos mleka je 647 kg(obrati paznju kg) a kolicina proteina 29.3 grama/kg sto sada posto su obe jedinice tezinske moze da se izrazi kao 2.93%....i tako dalje dsa bi na kraju u stadima gde se 70% koza vestacki osemeni prinos mleka bio 817 kg , 34.5gr/kg masti i 30.5gr/kg proteina.
Kao sto mozes i sam da vidis jos 2001. sve se merilo kao grama u kilogramu jer tako jedino moze da se dobije tacan rezultat.
Ono sto je mnogo vaznije za nasu diskusije nalazi se u tekstu : Pour vous procurer le catalogue, les tarifs des semences, ou des informations sur les formations, contactez SERSIA FRANCE.
Dakle da vidimo sta kaze SERSIA
The ALPINE, The most common breed in France (60% of the females registered at the Official Milk Control
organisation), oni kazu da su Alpine 60% od svih registrovanih mlecnih koza, ispada najmanje 600 000. Akop se ne varam to sam i ja rekao.
svi podaci su za Alpine
Controlled population 141 911 , laktacija 271 dan, prinos mleka 796 kg (opet kg) mast i protein takodje u gr.,
GENE-PLUS selekcija 68790 koza, laktacija 290 dana, 892 kg mleka, protein 32.1 gr/kg, mast 37.1 gr/kg. Ovo je ono sto se kod Capi-ia zove bazna selekcija. I ovo su podaci iz 2006/2007.
I na kraju elita elite 600 koza koje imaju laktaciju od 293 dana, 1155 kg mleka, 34.4 gr/kg proteina i 39.3gr/masti. Znaci od svih FR. Alpina kada izaberes svaku hiljaditu dobijes ovih 600.
Tako da kada neko kaze da su proizvodna svostva Fr. Alpine 1080 litara to je kako god okrenes cudan podatak.
Ako je rec o tome koliko ta koza moze da da opet nije tacno jer pojedina grlamogu da daju i preko 2000 kg pa cak i 3000. Ako je rec o eliti, ovih 600 one daju vise od onoga sto si naveo. Ali nisu znacajne za proizvodnju mleka vec na prvom mestu za proizvodnju jaraca. Ako je rec o baznoj selekciji ona daje nesto ispod 900 (892) i to je super. Iz te selekcije se kupuju Fr. sjarne koze sa velikom verovatnocom da ce potomstvo biti na tom nivou. Kada se sve odmeri i ako su podaci o mlecnosti i proteinima tacni a prati ih visok procenat pouzdanosti onda su ove koze iz Austrije vrlo povoljne.
I jos nesto moram da dodam. Kada se govori o kozama cije mleko ce biti korisceno za proizvodnju sira onda cesto uopste ne daju podaci o tome koliko mleka je dala neka koza. Umesto toga daje se godisnji prinos proteina u kg kao i za masnoce sto je manje vazno. Ko se razume u proizvodnju sira njemiu je ovo jasno.
 
@kaza$
kaza$ je napisao(la):
Tar je napisao(la):
Sto se tice izbora izmedju Alpine i Sanske koze taj izbor bi trebalo da zavisi od predvidjenog nacina drzanja i od toga sta ce biti finalni proizvod.
Treba dodati i za sta je koja koza bolja. To je puna informacija.
kada je otvorena ova tema u maju 2008. pisali smo ukratko o odlikama rasa. Nije zgoreg da se ponovi:
Sanska koza je najmlecnija, ima najbolje formirano vime, najvise odgovara za stalski uzgoj, nacelno osetljivija od ostalih rasa.
Alpska, nesto manje mleka, moze da se drzi i intenzivno=stalski i poluintenzivno. Verovatno najotpornija rasa.
U praksi oni koji gaje koze radi prodaje mleka najcesce drze Sanske. Oni koji prave jogurt, bele sireve cesce drze Sanske. Oni koji prave meke delikatesne sireve drze i jedne i druge, oni koji prave tvrde delikatesne sireve drze Alpine. Razlog za ovo moze da bude tradicija ali i neka najnovija saznanja govore da to nije bezveze.
Iz tvog nika moglo bi da se zakljuci da ti je ovo poznato :D
@MIljko
Mnogo ti hvala za ove fotografije. Ko zeli ozbiljno da gaji koze, makar desetak komada iz ovih fotografija moze jako puno da nauci.
1.Prozori + neoni = svetlo, svetlo, svetlo
2.gustina drzanja
3.ventilacija i zapremina(kubikaza) vazduha
Josn neke vazne stvari se tu naslucuju ali sa fotografije ne moze da se tvrdi da li je ili nije.
a mogu i da se vide neke ozbiljne greske u drzanju:
1. koze sa rogovima
2. u jednom vecem boksu sa odraslim kozama vidi se nekoliko jarica.
3. iako ne moze dobro da se vidi izgleda da alpine imaju losa ili nedovoljno dobra vimena a sanske odlicna
 
Na onoj slici gde se vide koze sa rogovima je farma koja proizvodi organsko mleko da su i zahtevi za obezrozavanje drugaciji nego u konvencijalnoj proizvodnji.Posto zivotinje imaju dovoljno prostora i sve imaju rogove, rizik od porvreda je znatno smanjen ali nije iskljucen.Boks sa jaricima je jariliste gde jarad prvi dan provedu sa majkom i sisjau kolostrum pa se od drugog dana zivota odvajaju ali tu svaka farma ima neki svoj sistem rada.Inace su slike sa razlicitih farmi
pozdravljam vas
 
Mlekare u mom kraju kozije mleko primaju sa cenom za kravlje mleko,tako da jedino sir moze imati lepu cenu.Nema veze sa temom ali da se zna nema.
 
miljko je napisao(la):
Na onoj slici gde se vide koze sa rogovima je farma koja proizvodi organsko mleko da su i zahtevi za obezrozavanje drugaciji nego u konvencijalnoj proizvodnji.Posto zivotinje imaju dovoljno prostora i sve imaju rogove, rizik od porvreda je znatno smanjen ali nije iskljucen.Boks sa jaricima je jariliste gde jarad prvi dan provedu sa majkom i sisjau kolostrum pa se od drugog dana zivota odvajaju ali tu svaka farma ima neki svoj sistem rada.Inace su slike sa razlicitih farmi
pozdravljam vas
Ja sam na toj slici izbrojao 19 koza i 2 jarenceta. Mozda je to neka nova praksa. Koliko ja znam, koza koja treba da se ojari se izdvaja u boks za jarenje.1 koza 1 boks. Koze same imaju tendenciju da se izdvoje i na miru ojare.
Ne mogu da vidim vezu izmedju organske proizvodnje i rogova?
Glavi uslov za organsku proizvodnju mleka je da koze budu hranjene organskom hranom. Zatim vrlo strogi uslovi za koriscenje antibiotika ili sredstava za borbu protiv unutrasnjuh i spoljasnjih parazita itd. Mogu da zamislim da je zabranjeno skidanje rogova uz pomoc kausticne sode ali to je ionako napusteno u savremenoj praksi.
b92miki je napisao(la):
Mlekare u mom kraju kozije mleko primaju sa cenom za kravlje mleko,tako da jedino sir moze imati lepu cenu.Nema veze sa temom ali da se zna nema.
To je ono sto stalno tvrdim. Ne upustajte se u gajenje koza ako ne umete da pravite dobar sir. Za sada jos uvek prolazi malte ne bilo kakav ali broj koza je u porastu.
 
Ni na jednoj farmi od dvadesetak koliko sam obisao nije bilo boksova za pojedniacno jarenje, vec kako se koja ojari,jarici se prebacuju u odgajaliste a koze u grupu za muzu.Ali opet kazem svi su imali po neku nijansu koja je drugacija u gajenju.Mora se biti na farmi i posmatrati citav proces. Neznam kako se rogovi skidaju u Srbiji ali znam da se ovamo skidaju termokauterom a posto se u organskoj proizvodnji obezrozavanje sme vrsiti samo pod anestezijom koju mora veterinar da uradi i gde citav proces po komadu kosta 12-15 evra, neki se odluce da, posto zivotinje imaju vise prostora nego u konvencionalnoj proivodnji , ne vrse obezrozavanje.
 
@Miljko
koliko ja znam kod nas se rogovi ne skidaju. A trebalo bi.
Termokauerizacija je jedini pravi nacin. Nisam siguran ali mislim da je anestezija obavezna u vecini ako ne i svim zemljama EU. Jedino mi se ne svidja praksa da to mora da radi vet. Dobar odgajivac mora da ume da asistira kod tezih jarenja sto je komplikovanije nego davanje lokalne anestezuje u rozne pupoljke. Za divno cudo kod nas ce biti dozvoljeno da odgajivac sam radi vestacko osemenjavanje posle kraceg kursa.
Boksovi za jarenje nisu fiksni. To bi trebalo da budu pomicne pregrade koje odvoje deo 2-3m² gde ce koza da se ojari na miru i gde uzgajivac na miru moze da pomogne ako treba. To je dobra praksa. Samo sam iznenadjen da je ne primenjuju.
Kada sledeci put budes u prilici raspitaj se kako rade izdjubravanje. Na nekim slikama kao da postoje vrata kroz koja moze da udje mali traktor sa kasikom....?
Inace ovaj sistem hranjenja sa hranidbenim hodnikom, daskom ili uzdignucem ispod vrata kao "portiklom" i gde je koza sprecena da dizanjem glave rastura hranu je najefikasniji i najjvise primenjivan u novim objektima.
 
Nazad
Vrh