Zatvaranje zimske brazde

Kod mene u Crepaji, oni koji rade ozbiljnije povrsine, i uglavnom oni koji seju secernu repu, zatvaraju brazde. Mi do sada nismo iz ekonomskih razloga, a nismo ni sejali repu, ali za ubuduce cu verovatno i ja poceti tako da radim.
 
Najčešće pogreške rade se jer neki poljoprivrednici zatvaranje zimske brazde provode tanjuračama, ujedno i dubina rada često iznosi i preko 10 cm, još kada se to radi neposredno pred sjetvu javljaju se veliki problemi već u samom klijanju i nicanju. Razlog ovih negativnih efekata je presušivanje sloja do dubine rada tanjuračom i ovo oruđe sigurno treba izbjegavati za provođenje mjere zatvaranja zimske brazde, a i ne kaže se bez razloga da tanjuranje nikada ne smije biti zadnja mehanička operacija.

Ovo je samo deo teksta koji sam pročitao na AgroKlubu
 
Već pri kraju zime ili početkom proljeća nastupa vrijeme s učestalim pojavama jakih i suhih vjetrova. Nakon topljenja eventualnog snježnog pokrivača, efekt vjetrovitog vremena dovodi do naglog i povećanog sušenja oraničnog sloja, odnosno povećane evaporacije. Cilj zimske obrade tla, uz fizičke popravke teksture i strukture tla, za glavni zadatak ima i akumulaciju zimskih oborina, odnosno konzervaciju vlage i što duže čuvanje iste za vegetacijski period kada oborina po pravilu nedostaje.
Obično je to ljetno razdoblje, no nedostatak vlage može biti prisutan već i u sjetvi, odnosno kod nicanja kultura. Tendencija globalnog zatopljenja utječe na promjenu klimatskih karakteristika i osobina, zime nam više nisu tako bogate padalinama, dapače količine oborina koje tijekom zime, jeseni i ranog proljeća padnu, pogotovo zadnjih godina, statistički su znatno manje od višegodišnjeg prosjeka, a to se vidi i po padu podzemnih voda. Baš zbog toga pravovremeno i pravilno provođenje mjere zatvaranja zimske brazde može biti presudno već i u početnom dijelu vegetacije, odnosno već spomenutom nicanju.
Cijela filozofija oko provođenja ove mjera je prekid kapilariteta tla na samoj površini (nekoliko cm), no nije svejedno s kojim oruđem to izvršiti, uz svakako poštivanje već spomenute dubine. Najpodesnije oruđe za ovu namjenu je drljača ili sjetvospremač. Ako je cilj sjetve kultura kojoj će prethoditi samo sjetvena priprema (u uvjetima kada je osnovna gnojidba izvršena u osnovnoj obradi tla, u našim uvjetima najčešće kod šećerne repe) dubina zatvaranja zimske brazde ne smije biti dublja od dubine sjetve (2-3 cm).


Ovo je prvi deo tog teksta na koji se nastavlja onaj iz mog prethodng posta.
 
Sačekaj ti lepo rano proleće da se zemlja malo prosuši pa onda ravnaj.
Ja ravnanje zemljišta skoro nikad nisam radio, pa nije bilo greške u prinosu soje, ili kukuruza.
 
nikola ilic je napisao(la):
Ja sam nesto zatvorio teskom drljacom,prosle god nisam i odma se odrazilo na prinos.
Kliknite za proširenje...

Nikola, reci mi da li posle teske drljace, moze da se seje kukuruz, obicnom pneumatskom sejalicom, ili mora da se kupuje ona skupa od 22.000e?
Mene plase, da, ako kupim tesku drljacu, necu moci posle nje da sejem kukuruz sa svojom sejalicom.
 
Kad nebi babe po selu politicarile da valjci nabijaju zemlju pa nemoze posle da se seje .
Moj prijatelj ima tesku drljacu "Regent" sa paker valjcima izvanredno radi poso cesti klinovi valjci na federe sa podesavanjem visine .
Posto se u mom kraju ne sprovodi ova agrotehnicka mera moram pitati dal se moze zatvarati brazda setvospremacem i posle germinatorom spremiti za setvu?
 
U prolece moras da cekas da se zemlja osusi da bi zatvorio brazdu,pa onda lepo kisa kao i obicno ovih godina nepadne posle zatvaranja brazde a ti onda lepo zakrkas seme u suvu zemlju i gledas u nebo i cekas kisu.Tako sam ja drugima sejao kukuruz posejem ga 10cm u dubinu a on u suvom i sta onda oni kazu nisi dobro posejao.E zato je dobro u jesen ako se moze a to je retko barem kod mene zatvoriti brazdu.U prolece u takvu zemlju mozes za nuzdu posejati kukuruz bez ikakve pripreme.
 
Ja sam svo svoje zimsko/jesenje oranje zatvorio tanjiracom, inace uzorane je do polovine novembra i kod mene je bilo malo kisa pa je moglo da se radi. Prosle godine sam to uradio na par njiva i znatno se videla razlika u kvalitetu pripreme zemljista i kolicini vlage, zato sam to ove godine uradio na svim njivama :) Evo i snimak [video=youtube_share;KW5z3rRPTyY]http://youtu.be/KW5z3rRPTyY[/video] Mada ima ga vec u temi YTO :)
 
Sutra idem na selo, pa ako me vreme posluzi, i zemlja dozvoli, i ja cu sspremirati moje njive... Na prolece cu videti ima li pozitivnih efekata, ili nema
 
Morate se prijaviti ili registrovati da odgovorite ovde.
Nazad
Vrh