Psenica Balaton

makarije

Novajlija
Učlanjen(a)
4 Feb 2010
Poruka
5
Zanima me da li neko ima iskustva sa psenicom Balaton, svaka informacija bi mi dobro dosla. Posejao sam 65 Ha ove psenice, baceno je 250kg 3x15 po Ha pre setve i posle analize zemljista vezano za prihranu receno mi je da fali 122kg azota po Ha jer je velika kolicina padavina isprala zemljiste pa tako na prvih 30 cm imam 13,09 na dubini od 30 do 60cm 10,5 a na dubini od 60 do 90 cm 35,9 ukupno 60,3. Zanima me i kakva su vasa iskustva vezano za analizu zemljista. Na njivu sam resio da bacim an iz dva puta pa sam 17. 02. 2010. bacio 200kg ana po Ha nadajuci se da ce kako su u to vremenske prognoze govorile temperatura skociti i otopiti sneg a samim ti i bolje nahraniti biljku. Sve sto sam zeleo za sada mi je polazilo za rukom medjutim trenutno se nalazim u nedoumici da li da bacim jos 160kg ana koji bi kako strucnjaci na institutu u Somboru kazu zadovoljilo potrebe moje psenice za azotom. Kada, koliko iz straha da mi psenica ne polegne i u kom razdoblju rasta bi bilo najbolje drugi put prihraniti? Treba imati u vidu da je ovoj psenici potrebno vise azota (20 posto) jer kako kazu daje i vece prinose, prosek u dobrim uslovima i kvalitetnim nacinom uzgajnja od 7000 do 9000 kg po Ha ako Bog da :D. Sto vise iskustava bi mi zaista pomoglo da donesem pravu odluku a samim tim bi bio neko ko bi mogao da savetuje iduce godine one koji misle da poseju ovu sortu. U napred zahvalan otac Makarije
 
Moj ti je neki savet da bi trebao da primenis preporucene kolicine djubriva , ili bar priblizno. Jer stvarno vec sada imamo kolicine padavina koje su iznad visegodisnjeg proseka. Tako da te padavine je su direktno uticale da se sav zemljisni sloj u nivou od 0-90 cm ispere od azota i da ce se na parcelama koje nisu djubrene u dovoljnoj meri pokazati gladovanje ako blagovremena prihrana izostane.

Podaci do kojih sam dosao a radjeni su na osnovu N-min metoda krajem januara meseca, pokazuju da za region Sombora nedostaje u proseku 90 kg cistog azota po ha. Mada ocigledno je kod tebe izrazen jos veci nedostatak (manja kolicina N uneta u jesen, laksi tip zemljista, itd) , tako da bi se svakako vodio tom preporukom koji su ti da li u PSS Sombor.

Na mojih 40 ha pod psenicom imam i jedno 10 ha pod balatonom, njegova setva je bila 26 oktobra, i uvideo sam da je to sorta koju treba sejati znatno ranije.(najslabije mi je izbokorena) U jesen je uneto 350 kg 3x15 po ha,.Radjena je N-min analiza i neophodno mi je da unesem jos 106 kg/ha N. Sada sam 6.02 . uneo 170 kg/ha uree, i jos cu uneti 170 kg ana. I ne bojim se da ce doci do poleganja bas iz tog saznanja da je sorta zahtevna prema azotu.

Drugu prihranu planiram da izvedem u prvoj dekadi marta, jer nije mi toliko vazan stadiju razvitka biljke vec vremenske prilike i mogcnosti da u tom periodu budu jos neke padavine. Jer kod nas u Zrenjaninu cesto se desava da je vec mart suv i sa vetrom, pa je kasna druga prihrana rizicna

Toliko o balatonu, a videcemo sta ce godina da pokaze kako ce do kraja to da bude.
 
Mindjar je napisao(la):
Ja koliko znam azot reaguje na temperaturu.Ako je hladnije ide dole a ako je toplo ide gore.Kakvo spiranje azota? :haha:
Meni deda da je azot mobilan i da se ispira, pricaomi i da neke kise mogu da donesu azot sa sobom , naravno i topljenje snega , al nije imao vremena da mi isprica kako azot , ide nagore pa ako bi bio ljubazan da mi objasnis :kisa:
 
Mindjar je napisao(la):
Ja koliko znam azot reaguje na temperaturu.Ako je hladnije ide dole a ako je toplo ide gore.Kakvo spiranje azota? :haha:

Azot onaj lako pristupacan biljci je migracioni elemenat a to sto ovde neki pricaju da toplota ima veze sa kretanjem azota, jedino je tacno da preko 5'C biljka ozivljava i usvaja azot pa se tako on krece na gore jer se usvaja korenovim sistemom biljke. I zemljisne bakterije pri povecanju temperture vrse mineralizaciju pa prevode ne pristupacan azot u lako pristupacan, ali opet one ne podizu azot na gore. Samo povecanje temperature ne utice da se on podize. Azot moze da ide na gore ali to su retki slucajevi i javljaju se kada se desi da je visok nivo podzemnih voda. Tada ja moguce da azot bude podignut iz dubljih slojeva zemljista ka povrsini, ali ce se taj azot takodje sa povlacenjma vode povuci.

Eto malo i nauke ::svaka cast::
 
Ako je tako ,kako ti veliš,onda one analize što su radjene (n-min) netreba uzimati u obzir.Uzorkovanje je radjeno sredinom januara kada nije bilo podzemnih voda.Sada su podzemne vode na nekim parcelama "nadzemne" vode,tako da je pristupačni azot skoro u zoni korena. :sta:
 
Ne da, ne moras uzimati u obzir , ja to nisam rekao, ali te same analize koje se rade po N-min ne vaze za neki dugacki period bas zbog toga sto je azot migracioni elemenat, tako da sigurno je doslo do pomeranja azota kroz zemljisnje slojeve, bas zbog svih padavina, mada nisam jedino dodao, a trebao sam.
Da azot moze da se podigne podzemnom vodom , ali takodje i ne mora jer to isto zavisi od tipa zemljista(kako je vezan u zemljistu) Pa je taj slucaj kretanja azota vise moguc na laksim zemljistima, peskovitim (mehanicki sastav) a teze kod glinovitih tipova zemljista.
 
Evo i mog iskustva sa balatonom. Ove godine imam posejano 4,5kj a ona je posejana zadnja od svih parcela negde krajem oktobara, bez ikakvog primenjivanja mineralnog đubriva, tj bez grama zaoranog NPK u jesen... Količina semena je bila 120 kg po kj a izvršena je prihrana negde sredinom februara sa 200 kg po kj An-a. I to je to što se tiče agrotehnike... Od korova neprskamo jer sa tim hvala bogu nemamo problema... A prinosi, pa prošle godine sam na imao oko 30 mc po kj, s obzirom kakve su kiše bile i prinos je bio solidan...

A inače iz mog iskustva ništa balaton nije bolji, recimo od naše renesanse ili pobede... Čak sam imao više prosle godine renesanse nego balatona po jedinici površine tj. po jutru...
 
Niko nepiše o prinosima ove sorte? Da li je ovršena ili je još na mjivi?
 
Imao sam 15 kj Balatona. prinos 32 mc po kj u proseku. isao je od 13 mc,tamo gde je bila woda,pa do 36 mc po kj. hektolitar slab,oko 70.
 
oldtimer je napisao(la):
Imao sam 15 kj Balatona. prinos 32 mc po kj u proseku. isao je od 13 mc,tamo gde je bila woda,pa do 36 mc po kj. hektolitar slab,oko 70.
Da li si se pridržavao preporučene gustine setve?
 
mi ove godine sa ona 4,5 kj imali 145 mc ukupno što mu izađe oko 32 mc po kj... nije loše s obzirom kakva je godina bila, s tim da je od posejane norme niklo oko 90% tj. 10% je izmrzlo...
 
Nazad
Vrh