Vučna sila traktora

dr Dule

Član
Učlanjen(a)
13 Feb 2009
Poruka
261
Lokacija
ratari
Vidim da se često polemiše o tome kolko konja je potrebno za obavljanje neke operacije ili vuču nekog oruđa. U teoriji, retko se sastavljanje traktorsko mašinskog agregata (TMA) vrši na osnovu snage traktora, pogotovo ako je potrebna određena snaga vuče. Priključci koji dobijaju pogon od priključnog vratila su druga priča.

Elem, ono što je potrebno znati je vučna sila vašeg traktora, a ona se određuje po formuli:

F=Ge*f​

-gde je Ge eksplotaciona težina traktora, odnosno možemo reći težina traktora sa uljem i gorivom (postoji i Gk - konstruktivna težina, odnosno težina "praznog" traktora.
-f (trebalo je da stoji Grčko slovo fi) je koeficijent adhezije (prijanjanja) na podlogu i to je ono što mrsi konce. f iznosi, u nekim normalnim uslovima, 0,52 za strnjiku, ali samo 0,42 za oranicu.

Drugim rečima, traktor koji ima Ge od 5000 daN (to mu dođe nekih 5t, grubo preračunato, ako uzmete da je g=10m/s2), imaće vučnu silu od nekih 26 kN na strnjici ali na oranici će imati 21 kN.

Čak je jedna od osnovnih podela traktora određena prema vučnoj sili i traktori se po ovoj podeli dele na kategorije 7,10,15,20,40,60,90 kN.

E sad, kako se sastavlja TMA? Pa pogledaćemo kolki je otpor oruđa. Na primer, specifični vučni otpor pluga u oranju černozema je nekih 7 N/cm2, odnosno pomenuti traktor po ovoj računici će efikasno vući nekih 120 cm zahvata, ali na ritskoj crnici (specifični otpor je oko 9) teško će moći preko 90 cm. Napominjem, ovo su teoretske vrednosti.

I ima tu još caka i koječega, pa ako nekoga bude zanimalo...
 
Da probam malo da pojasnim.Na celom forumu se raspravlja o tome koliko KS ili kW treba za ovaj plug,ovu tanjircu,rotodrljacu .... .Ovde je objasnjeno da to utice od eksploatacione tezine traktora i koeficijenta adhezije odnosno klizanja.Znaci da kombinacija nekog traktora i prikljucne masine nije ista za sve tipove zemljista.
 
zanimljiva tema.... ::svaka cast:: ::svaka cast:: ::svaka cast:: ::svaka cast:: na postavljanju doticne na forum , rado cu da ucestvujem u njoj.
Post je spojen: [time]1265240885[/time]
_________________________________________________
koliko je recimo za telecku visoravan (trebalo bi da je cernozem ali ima i zute zemlje) koeficijent otpora pluga?
ja imam traktor tezine 4300 kg rus 820 dakle 82 ks...
 
evo, Panonstib se lepo dotakao teme. Klizanje i prijanjanje su dve povezane pojave. Uvek idu zajedno. Ako ste gledali rezultate Nebraska testa traktora videli ste neke zapanjujuce rezultate vucnih sila. Ali oni tamo traktore ispituju na betonu. Ne asfalt, nego beton. Tu je klizanje jako malo a prijanjanje samim tim dosta veliko.
E sad, gde je tu snaga traktora (motora)? Ako mislite da cete, figurativno govoreci moci da sa IMT 539 vucete neko cudo od tanjirace ako mu ugradite motor od 200 kW varate se. On nema masu (tezinu) da to prenese na podlogu. Ima samo da se uvrti u zemljiste. Ali to nikako ne znaci da cete sa nekim teskim traktorom moci da vucete ako mu ugradite motor od 539. On jednostavno nema tu snagu.
E zato postoji i specificna tezina traktora koja se krece u granicama 55-65 daN/kW, odnosno nekih 55-65 kilograma mase traktora na 1 kW snage motora (ovo se odnosi na Gk-konstruktivnu tezinu, dakle tezinu traktora bez ulja, goriva i balasta (tegova)). Znaci, kod vecine traktora je ovaj odnos manje-vise ispunjen. Ali, u poslenje vreme sve je vise traktora koji imaju manju specificnu tezinu od pomenute, odnosno manje kilograma po kilovatu snage. To su traktori koji su namenjeni za velike snage na prikljucnom vratilu.Drugim recima, ako kupite takav traktor samo da vuce (plug ili tanjiracu) niste napravili dobar izbor. Ali za rad sa kombinovanim agregatima, npr rotodrljaca-sejalica oni su prava stvar.

@ Dragan18
specificni vucni otpora pluga na cernozemu je:
dubina oranja: 15 cm - 4,4-4,8 (N/cm2)
25 cm - 5,4-6,95
30 5,9-7,2
35 6,4-7,4
40 7-7,85
vidis da ima relativno siroke granice. nije svaka njiva ista, cak i ako je zemljiste potpuno istog tipa. Nije svejedno da li se ore strnjika ili repiste koje je dobro nagazeno ili npr, ko radi silazu jednorednim kombajnom dobro nagazi celu njivu, pa jos prikolice i eto ti gornjih granica otpora. dalje, nije svejedno ni da li se njiva djubri stajnjakom ili ne. stajnjak unosi velike kolicine organske materije, to se tamo mineralizuje pa se humifikuje i dobijas zemljiste sa vise humusa. takvo zemljiste je i strukturnije, odnosno ima bolju strukturu i lakse se obradjuje (izmedju ostalog)
 
nebojsa je napisao(la):
Svaka čast za temu ::svaka cast::
hvala Nebojsa. oduvek mi se cinilo da je jaz izmedju struke i prakse u poljoprivredi veliki. evo ovo je moj doprinos prevazilazenju istog, a zahvaljujuci ovom forumu
 
dr Dule je napisao(la):
evo, Panonstib se lepo dotakao teme. Klizanje i prijanjanje su dve povezane pojave. Uvek idu zajedno. Ako ste gledali rezultate Nebraska testa traktora videli ste neke zapanjujuce rezultate vucnih sila. Ali oni tamo traktore ispituju na betonu. Ne asfalt, nego beton. Tu je klizanje jako malo a prijanjanje samim tim dosta veliko.
E sad, gde je tu snaga traktora (motora)? Ako mislite da cete, figurativno govoreci moci da sa IMT 539 vucete neko cudo od tanjirace ako mu ugradite motor od 200 kW varate se. On nema masu (tezinu) da to prenese na podlogu. Ima samo da se uvrti u zemljiste. Ali to nikako ne znaci da cete sa nekim teskim traktorom moci da vucete ako mu ugradite motor od 539. On jednostavno nema tu snagu.
E zato postoji i specificna tezina traktora koja se krece u granicama 55-65 daN/kW, odnosno nekih 55-65 kilograma mase traktora na 1 kW snage motora (ovo se odnosi na Gk-konstruktivnu tezinu, dakle tezinu traktora bez ulja, goriva i balasta (tegova)). Znaci, kod vecine traktora je ovaj odnos manje-vise ispunjen. Ali, u poslenje vreme sve je vise traktora koji imaju manju specificnu tezinu od pomenute, odnosno manje kilograma po kilovatu snage. To su traktori koji su namenjeni za velike snage na prikljucnom vratilu.Drugim recima, ako kupite takav traktor samo da vuce (plug ili tanjiracu) niste napravili dobar izbor. Ali za rad sa kombinovanim agregatima, npr rotodrljaca-sejalica oni su prava stvar.

@ Dragan18
specificni vucni otpora pluga na cernozemu je:
dubina oranja: 15 cm - 4,4-4,8 (N/cm2)
25 cm - 5,4-6,95
30 5,9-7,2
35 6,4-7,4
40 7-7,85
vidis da ima relativno siroke granice. nije svaka njiva ista, cak i ako je zemljiste potpuno istog tipa. Nije svejedno da li se ore strnjika ili repiste koje je dobro nagazeno ili npr, ko radi silazu jednorednim kombajnom dobro nagazi celu njivu, pa jos prikolice i eto ti gornjih granica otpora. dalje, nije svejedno ni da li se njiva djubri stajnjakom ili ne. stajnjak unosi velike kolicine organske materije, to se tamo mineralizuje pa se humifikuje i dobijas zemljiste sa vise humusa. takvo zemljiste je i strukturnije, odnosno ima bolju strukturu i lakse se obradjuje (izmedju ostalog)

Upravo to sad ucim, mikrobiologiju! Zemlja koju ja radim ima dobru strukturu ,zrnkastu i lepo se rasipa repiste nemam, samo strnjika kukuruziste .
ako je otpor pluga oko 6,5 N/cm2 i gore pomenute tezina 4300 kg, motor 82 ks 4700 kubika dal cu moci da vucem 105 cm plug ili 90 cm ?
 
ih sta ti je mehanizator, zna i mikrobiologiju :haha: salim se, ovoga smo se mi samo malo dotakli na studijama i to na pedologiji i ratarstvu, tako da po ovom pitanju necu da glumim strucnjaka

a drugi deo pitanja: vucni otpor pluga racunas po formuli Fv=k*a*b. k - to ti je onaj specificni otpor pluga (N/cm2), vrednosti date u prethodnom postu...
a - to ti je dubina rada (cm)
b - sirina radnog zahvata (cm)
Dobices silu otpora u Njutnima. Preracunas je u kN i uporedis sa vucnom silom traktora.

tvoj traktor (u pitanju je 4x4? nadam se da ne gresim, jer je racunica drugacija za 4x4 i 4x2 traktore, jer 4x2 traktori ne mogu celu svoju tezinu da iskoriste za vucu, vec samo jedan deo, recimo 60 - 70%) na strnjici moze imati vucnu silu od nekih recimo 18 - 21 kN (u zavisnosti od vlaznosti, odnosno blata). E ako ores strnjiku na 15 cm neces imati problema sa 105 cm. Ako ores na 30 cm isto bi trebao da vuce 105 cm. Ali sta je sa preoravanjem? Tada mozes racunati na nekih 14 - 18 kN vucne sile (malo sira granica). Pa oces da preoravas na 30 cm tu ce vec da bude povuci potegni. Nije da on nece vuci vec ce brzina klizanja biti znacajna, a cim je ona velika stvarna brzina je manja. Bukvalno sam gledao takav slucaj kada se golim okom vidi da brzina obrtanja tockova nije u srazmeri sa brzinom kretanja (slajfuje).
Sad bi mi dobro dosao jedan dijagram koji se zove potencijalna karakteristika traktora, pa da to svi lepo vidimo. ali, nemam ga u elektronskoj formi, videcu ovih dana da nadjem i da skeniram ili da nacrtam jedan u CAD-u pa da ga postavim. tada ce sve biti mnogo jasnije
 
kapiram !jeste ,moj rus je 4x4 , skontao sam sta pricas i objasnjavas... A kad bi recimo prebacio u manju brzinu , to odma znaci manje proklizavanja (jedna bitna stvar su i tip guma i brzina okretanja tockova) poznato je da belorusi imaju velike tockove te idu brze pri manje obrtaja tocka.
 
menjacem mozes da postignes par korekcija. manjom obimnom brzinom tocka mozes smanjiti klizanje. inace, planiram da u ovu temu ubacim manje-vise sve sto znam iz teorije traktora (uz respektovanje cinjenice da slabo ko voli da slusa velika naklapanja i teoretisanja i bez nepotrebnog komplikovanja), samo za to mi trebaju i neki dijagrami, ko sto rekoh. kad to iskeniram i postavim prica ce biti zanimljivija i ociglednija
 
to sam skontao, nego ocu da kazem da u mom slucaju mogu da smanjim proklizavanje (prebacivanjem u manju brzinu) a da odrzim dobru brzinu za oranje (zbog obima tocka) :ppozdrav: :ppozdrav:
 
slozio bih se. jer rusi su, sto se menjaca tice skolski primer kako transmisija treba da bude projektovana. Sa rusom ces tesko doci u situaciju da ne mozes da se "nadjes" na menjacu. ono kad ti je visi stepen prenosa mnogo, a nizi spor.
Ti si bese razmisljao i da studiras mehanizaciju. Sto si se predomislio?
 
pa nemam pojma... nekako ta teorija ubija, fizika matematika i tako to ... vise volim prirodne nauke biologiju ,hemiju i slicno.. ::namigivanje:: :ppozdrav:

Upravu si za ruski menjac , tesko da ne mozes da pronadjes brzinu.
 
bravo dok dule bio je i red da nam malo netko pojasni sta vozimo i na koji nacin se to sve skupa da izracunati, hm tko to zna, :haha: :haha: SVAKA CAST TEMA JE ZA 10.......... ::svaka cast:: ::svaka cast:: ::svaka cast:: ::svaka cast::
 
Neznam za druge, ali mene nemožeš smoriti teorijom.
Bio sam davno pokusao da upisem poljoprivredni fakultet u Nivom Sadu,smer za poljoprivrednu tehniku,ali nisam prosao matematiku,fizika nije bila problem,kasno sam se počeo spremati.
Samo napred sa teorijom. :D
Možeš navesti i koju literaturu da pogledamo...
 
Dr dule nisi bez veze dr. Ovo si lepo objasnio, zbog takvih stvari sam na forumu. kad budeš mogao objasni nam i uticaj brzine, geometrije oruđa i kačenja na otpor i vučnu silu traktora.
 
Evo nadjoh neki dijagram potencijalne karakteristike traktora. Nije bas neki, al posluzice dok ne nadjem bolji
3126xaq.jpg


sta je sta? ono sto je u ovoj sumi linija bitno je snaga vuce. vidite kako krece iz nule, polako se penje, postize maksimum na nekih 40 kN (vrednost na x osi, sad vidim da je skener malo isekao i da se ne vidi najbolje). e tu gde je snaga vuce najveca tu je nazivna vucna sila traktora. to nikako ne znaci da se traktor ne sme agregatirati sa orudjima ciji se otpor razlikuje od 40 kN, ali tu ce iskoriscenje traktora biti najvece. Ok, ali u kjojim onda granicama mozemo da racunamo? Zato se definise Edv, na dijagramu izgleda kao pravougaonik. On se odredjuje tako sto se od maks. vrednosti snage vuce, "spustimo" nekih 10% na nize, pa povucemo jednu horizontalnu liniju, do preseka sa krivom snage vuce (to je ona horizontalna linija iznad koje pise Edv). tamo gde se spoje ta horizontalna linija i kriva snage vuce, povlacimo (iz obe tacke) dve vertikale do preseka sa x osom na kojoj se nalaze vrednosti vucne sile. Onda ocitavamo i jednu i drugu vrednost i vidimo da je eksploracioni dijapazon vuce od nekih 20 kN pa sve do nekih 56 kN. znaci, u tom opsegu ce se iskoriscenje traktora (snage vuce) kretati u granicama 90-100%, i traktor ce biti efikasno koriscen. Posle tih 56 kN, snaga vuce pocinje rapidno da opada, jer snaga klizanja (ona kriva koja se uspinje na desnoj strani dijagrama) pocinje brzo da raste (traktor pocinje znacajno da kliza, velika snaga se trosi a traktor se slabo krece, opada mu stvarna brzina, samim tim i snaga vuce). Pri nekih 68 kN snaga vuce pada na nulu, odnosno ako za traktor zakacimo neko orudje koje stvara takav otpor, kretanja nece ni biti, vec samo klizanje. samim tim nema ni vuce.
 
Nazad
Vrh