Ovčepoljska pramenka

лично

Član
Učlanjen(a)
18 Nov 2009
Poruka
39
Lokacija
Штип - Македонија
Edited by: Maestro - Promenjen naslov Teme zbog dužine!

Suvremeno stocarstvo vodi ka tendenciji oddalecavanje bioloskog karaktera stocarstva, odnosno zaboravlja se da je proizvodni kapacitet zivotinja ogranicen, a genetski kapacitet moze biti realizovan samo u odredzenim zivotnim uslovima. Ucestvo odgajivaca u jednostranu selekciju uvjek vodi ka slabjenju drugih sistema organizma radi sto dolazi do bolest i pri najmanje otstapuvanje u zivotnoj sredini.

P.S. Zalim sto moj jezik nije idealan, ali potrudicu se
Post je spojen: [time]субота, 09. јануар 2010. 14:13:27 MST[/time]
_________________________________________________
Poticem iz Stip-Makedonija da postavim ovu temu motiviralo me iskustvo prijatelja koji ima stado oko 200-220 grla koja odgaja u selu koje se nalazi u uzem odgajivackom podrucju ovcepoljske pramenke, radi osvezavanje krvi nabavio je 15 ovce ovcepoljke u sredini leta ove godine, ovce je nabavio od malesevskih planina(pored bugarske granice), sve novonabavene ovce su pomrele u roku od 40 dana Veterinar je konstatovao smrt radi toplotnim udarima(ovce polje je imalo konstantnu temperaturu nad 35 stepena u toku noci, a danski su isle nad 42 stepena)
 
Odg: Otpornost avtohtonih populacija pramenke i adaptivna sposobnost novih rasa

Tragaci za odgovorom sam dosao do interesantnog naucnog truda od avtora:
d-r Slobodan Jovanovic, d-r Mila Savic, m-r Ruzica Trailovic od fakultet za veterinarna medicina u Beogradu.

Pokazalo se da frekfencija A-genskog alela raste kod ovcije populacije u korelacijom sa nadmorskom visinom. U primorska podrucja sa nadmorskom visinom do 100 metara, frekvencija A-genskog alela je 30%, tip A-genskog alela ima visi afinitet za vezivanje sa kislorodom sto omogucava bolju oksigenaciju krvi u uslovima sa namalenim parcijalnim pritiskom na kislorod na vecim nadmorskim visinama.
Zato sto povecana oksigenacija eritrocita skracuje zivotni vijek eritrocita ovaj tip hemoglobina pretstavlja nepovoljna karakteristikla u uslovima normalne gustine vazduha pa rasna karakteristika za veceg broja ramnicarskih rasa je dominantna zastupljenost B-genskog alela.

Zakljucak koji mogu da izvucem iz ovog truda je da treba da pazimo sa Istocnofriziskom i teksel rasom koji su stvoreni u podrucjima koji se nalaze-odgajaju ispod nivoa mora, a zacudilo me to da su avtori ovog teksta dosli do zaklucak da treba paziti sa virtembergom i romanovom :haha:, kao da je Srbija primorska zemja.
 
Odg: Otpornost avtohtonih populacija pramenke i adaptivna sposobnost novih rasa

Можеш ли ставити линк од те студије?
 
Odg: Otpornost avtohtonih populacija pramenke i adaptivna sposobnost novih rasa

Velimir je napisao(la):
Можеш ли ставити линк од те студије?

Materijal koji obradzje ovaj naucni trud sam dobio 2004god. od prof. d-r Cane Pejkovski koji mi je predavao predmet zoohigienu domacih zivotinja, materijal sam nasao listajuci skripte sa fakulteta.
Post je spojen: [time]1263501721[/time]
_________________________________________________
Evo jos jedan interesantni deo od istog naucnog truda
Kod ovcama se pokazalo da je otpornost prema parazitima Haemonchus contortus; Trychostrongylus columbiformis; Osteragia circumcinta su u odnos sa genskim-lokusom za rezistencija DRB1 i DY u ramkima na MHC na 20 hromozomom kod ovcama (Stear, 1996). Stepen otpornosti je individualno specifican moze se objasniti kao rezultat ekspresije na velikog broja varijabilnih sekvenci koji dovode do sintezu na efektorima specificne imunoloske reakcije na 20molekulu na larvima i 31 antigenski aktiven molekul na vozrasniog parazita. Ovo znaci da su ovce sa vecim stepenom heterozigotnosti po pravilu vjerovatnosti treba da se pootporni na ovie crevni paraziti. Sekako deka pod eksterierna neizednacenost avtohtonih primitivnih rasa krie mnogo veci stepen na genetska varijabilnost sto u krajnim proizvodom omogucava mnogo veci stepen genetske varijabilnosti sto omogucava i podobreni imunololoski odgovor kod nekih jedinki (Jovanovic i suradnici 1997). ::svaka cast::
Za zal planska selekcija so favorzovanje na pozelni proizvodni varijanti direktno dolazi do opadanje varijabilnosti na svim lokusima, ukljucujuci i one koji su znacajni za otpornost na organizama.
 
KALKULACIJE U EKSTENZIVNOJ PROIZVODNJI OVCEPOLJSKE PRAMENKE 2009/2010
Podatke koje sam obradio sam uzeo u porodicnoj farmi na koju rade tri clana porodice Manasic u s.Dragojevo-opstina Stip.
Ovce se pasu u toku celog dana, cele godine kada dozvoljavaju vremenske prilike od nekog clana porodice.
Sir je tradicionalni beli-salamureni-ovcji, a proizvode ga po prodaju jadnjadi kad zapocinju sa muznjom dva puta dnevno.
Cene zrnaste hrane se odnose na mesavinu tritikale i jecam koji 50% sami proizvode, a ostatak kupuju i lucerkino seno koje kupuju u celost.
Jagnjad koja se proizvedu su laka 18-22 kg mlijecna jagnjad koja se jagnje zimski, a izvoze se na italijansko trziste za gregorijanski uskrs.
Relativno fiksni godisnji trosak(RFGT): struja, voda, veterinar, profilaksa itd.
1EU=61,5 denar
Osnovno stado 150 ovci
150ovci-4%jalovi-4%smrtnost ≈ 138 muzne ovce
06jalove ovce+06uginutih ovaca≈ 012 neproduktivne ovce
150ovci-15%remont stada ≈ 023 stare ovce
6jalove+6uginutih+23stare ≈ 35 ♀jagnjadi za prostu reprodukciju
35♀jagn.za.pros.repro.+20%selekciski skart≈ 42 ♀jagnjadi potrebno godisnje
138 muzne ovce*1,1kojeficient bliznjenja≈ 152 dobivena jagnjad
152jagninja-10%smrtnost≈ 136 produktivna jagnjad
136jagninja-50%muskih≈ 068 zenska jagnj 42♀jagnj.prosta.repro+26jagn.♀za.prod.≈ 068 zenska jagnj
PRIHODI
138muzne ovce * 40kg laktacija : 4konverzija u siru ≈ 1380 kg sir
138muzne ovce * 10kg.sir * 200den. ≈ 276000denari ≈4480 EU od sir (37,6%)
23stare+6jalove=29ovce*40kg ziva mera*50den.≈58000den.≈ 940 EU od ovce (07,9%)
68♂ + 26♀ = 94jagnjadi * 20kg * 140den. ≈ 263200den. ≈4280 EU od jagnj. (36,0%)
150ovci * 900den.subvencija ≈ 135000den. ≈2190 EU od subv. (18,4%)
4480 EU.sir.+ 940 EU.sta.+ 4280 EU.jag.+ 2190 EU.sub. ≈11890 EU prihod bruto(100,0%)
RASHODI
Relativno fiksni godisnji trosak (RFGT) 123000den. ≈2000 EU rfgt (34,1%)
Godisnji trosak za krmiva: (65,9%)
150ovci * 100kg = 15000kg.zrno * 8den.≈120000den. ≈1950 EU
150ovci * 100kg = 15000kg.seno * 6den. ≈90000den. ≈1470 EU POPRAVLjENO
136 produktivna jagnjad*10kg koncentrata*20den.≈27200den. ≈ 440 EU
2000 EU.rel.fik.god.tro. + (1950+1470+440) ≈ 3860 EU.tros.za.hra.≈5860 EU rashod(100,0%)
ZAKLJUCAK
• 11890 EU bruto prihod - 5860 EU rashod ≈ 6030 EU neto prihod
• 365 dana u godini * 14 radnih sata dnevno ≈ 5110 radnih sata godisno
• 6030 EU neto prihod : 5110 radnih sata godisno ≈ 1,18 EU cena radnog sata
• 14 radnih sata dnevno * 1,18 EU cena radnog sata ≈ 16,52 EU cena radnog dana na farmi
• 16,52 cena radnog dana : 3 clana porodice koji rade ≈ 5,5 EU cena radnog dana po clana
• 5,5 EU cena radnog dana po clana * 30,4 dana prosek mesec ≈ 167,2 EU mesecna plata po radnom clanu porodice
 
Некако ми изгледа превелик овај релативно фиксни годишњи трошак, око 13е по овци за струју, воду и ветеринара?
 
ovaj model je ok za zemlje u kojima ovciji sir ima trziste,u srbiji ga deff nema,ili prodja ide pretesko
od 6290 eura cistog prihoda drzava mu daje 2190 eura,vise od trecine,bravo za drzavu Makedoniju
:ppozdrav:
 
miladinovic je napisao(la):
ovaj model je ok za zemlje u kojima ovciji sir ima trziste,u srbiji ga deff nema,ili prodja ide pretesko
od 6290 eura cistog prihoda drzava mu daje 2190 eura,vise od trecine,bravo za drzavu Makedoniju
:ppozdrav:


To da drzava daje oko 15 evra po grlu godisnje je istina ovo ce biti druga godina za redom i taj novac se svake godine povecava ali nikkao nije 30% od prihoda.

Ja bih voleo ovaj moj zemljak da se javi meni lico na tel 070/ 334-896 radi razmenu iskustava ali jedno su presmetku drugo je prava stvar na terenu.

Kao sto zna ovde vas vecina ja gajim avasixdomaca pramnka i na godisnjem nivou potrosim zrnasto hranivo oko 120 kgr po ovci i kabasto-lucerku oko 120-130 kgr a imam dnevnu mlecnost u stadu u proseku od 1,2 litra, reprodukcioni indeks 1:1,3 tako da za ovcepoljku ova ishrana od 150 kgr kabaste hrane i 100 kgr po grlu zrnaste hrane ne bi smela da da manje reprodukcije od 1:1,50. Ja u svoje stado imam sigurno jedno 6-7 procenata ovcepoljke koje skoro sve od njih svake godine blizne sa ovom ishranom sto sam naveo.


Post je spojen: [time]1269250298[/time]
_________________________________________________
A za trziste ovceg sira u Makedoniji postoji velika tradicija tako da prilicno dobro se prodaje sto se tice kolicine mada ide jako tesko sa naplatom cena se krece od 3,25 do 4,06 evra po kilogramu po kojo ceni i ja prodajem a godisnje proizvedem i prodam oko 16.000 kgr ovceg sira.
Post je spojen: [time]1269279830[/time]
_________________________________________________
KALKULACIJE U EKSTENZIVNOJ PROIZVODNJI OVCEPOLJSKE PRAMENKE 2009/2010
Podatke koje sam obradio sam uzeo u porodicnoj farmi na koju rade tri clana porodice Manasic u s.Dragojevo-opstina Stip.
Ovce se pasu u toku celog dana, cele godine kada dozvoljavaju vremenske prilike od nekog clana porodice.
Sir je tradicionalni beli-salamureni-ovcji, a proizvode ga po prodaju jadnjadi kad zapocinju sa muznjom dva puta dnevno.
Cene zrnaste hrane se odnose na mesavinu tritikale i jecam koji 50% sami proizvode, a ostatak kupuju i lucerkino seno koje kupuju u celost.
Jagnjad koja se proizvedu su laka 18-22 kg mlijecna jagnjad koja se jagnje zimski, a izvoze se na italijansko trziste za gregorijanski uskrs.
Relativno fiksni godisnji trosak(RFGT): struja, voda, veterinar, profilaksa itd.
1EU=61,5 denar
Osnovno stado 150 ovci
150ovci-4%jalovi-4%smrtnost ≈ 138 muzne ovce
06jalove ovce+06uginutih ovaca≈ 008 neproduktivne ovce -Prevelika neproduktivnost ja nemam toliko od 500 grla ovaca odnosno od 450 sposobnih za reprodukciju neracunam ovnove i siljezad
150ovci-15%remont stada ≈ 023 stare ovce
6jalove+6uginutih+23stare ≈ 35 ♀jagnjadi za prostu reprodukciju
35♀jagn.za.pros.repro.+20%selekciski skart≈ 42 ♀jagnjadi potrebno godisnje
138 muzne ovce*1,1kojeficient bliznjenja≈ 152 dobivena jagnjad-Za takvu ishranu moze se reci bogatu trebala bi biti vise jaganjaca, probaj da pravis flashing bolje je od svih metoda
152jagninja-10%smrtnost≈ 136 produktivna jagnjad-Prevelika smrtnost 10% je jednostavno nedozvoljivo u danasnje ovcastvo
136jagninja-50%muskih≈ 068 zenska jagnj 42♀jagnj.prosta.repro+26jagn.♀za.prod.≈ 068 zenska jagnj-Trebalo bi da bude kod dobro hranjenih ovaca obrnuto 65-70 % muska jagnjad

PRIHODI
138muzne ovce * 40kg laktacija : 4konverzija u siru ≈ 1380 kg sir
138muzne ovce * 10kg.sir * 200den. ≈ 276000denari ≈4480 EU od sir (37,6%)
23stare+6jalove=29ovce*40kg ziva mera*50den.≈58000den.≈ 940 EU od ovce (07,9%)
68♂ + 26♀ = 94jagnjadi * 20kg * 140den. ≈ 263200den. ≈4280 EU od jagnj. (36,0%)
150ovci * 900den.subvencija ≈ 135000den. ≈2190 EU od subv. (18,4%)
4480 EU.sir.+ 940 EU.sta.+ 4280 EU.jag.+ 2190 EU.sub. ≈11890 EU prihod bruto(100,0%)

RASHODI
Relativno fiksni godisnji trosak (RFGT) 123000den. ≈2000 EU rfgt (35,7%)
Godisnji trosak za krmiva: (64,3%)
150ovci * 100kg = 15000kg.zrno * 8den. ≈120000den. ≈1950 EU
150ovci * 150kg = 22500kg.seno * 6den. ≈135000den. ≈1200 EU
136 produktivna jagnjad*10kg koncentrata*20den.≈27200den. ≈ 440 EU
2000 EU.rel.fik.god.tro. + (1950+1200+440) ≈ 3600 EU.tros.za.hra.≈5600 EU rashod(100,0%)

ZAKLJUCAK
• 11890 EU bruto prihod - 5600 EU rashod ≈ 6290 EU neto prihod
• 365 dana u godini * 14 radnih sata dnevno ≈ 5110 radnih sata godisno
• 6290 EU neto prihod : 5110 radnih sata godisno ≈ 1,23 EU cena radnog sata
• 14 radnih sata dnevno * 1,23 EU cena radnog sata ≈ 17,22 EU cena radnog dana na farmi
• 17,22 cena radnog dana : 3 clana porodice koji rade ≈ 5,74 EU cena radnog dana po clana
• 5,74 EU cena radnog dana po clana * 30,4 dana prosek mesec ≈ 174,5 EU mesecna plata po radnom clanu porodice

Prihodi i rashod su u svakom domacinstvo posebna prica i jeste razlicito ali ovo sto sam naveo sa crno obaezno popraviti

Boban Kumanovo 070/ 334-896
 
Prihodi i rashod su u svakom domacinstvo posebna prica i jeste razlicito ali ovo sto sam naveo sa crno obaezno popraviti

Bobane slazem se sa tobom da su prihodi i rashodi u svakom domacinstvu razliciti, podatke o kojim sam pisao sam dobio od gazde farme to su njegovi podatci koji sam obradio i prezentovao mogu ih izmeniti ako ih on promeni.

150ovci-4%jalovi-4%smrtnost ≈ 138 muzne ovce
06jalove ovce+06uginutih ovaca≈ 012 neproduktivne ovce -Prevelika neproduktivnost ja nemam toliko od 500 grla ovaca odnosno od 450 sposobnih za reprodukciju neracunam ovnove i siljezad

Gazda ima 12 neproduktivnih ovca u stadu od 150,
Vi imate manje od 12 neproduktivnih ovaca u vasem stadu od 450-500 komada vas rezultat je odlican samim tim sto imate veliko stado sigurno imate zaposlenike koji su savesni i strucni.

138 muzne ovce*1,1kojeficient bliznjenja≈ 152 dobivena jagnjad-Za takvu ishranu moze se reci bogatu trebala bi biti vise jaganjaca, probaj da pravis flashing bolje je od svih metoda

Jeste ishrana je obilna ali je mozda nepravilno raspredelena kad bi vrsili flasing u sezoni mrkanja kojeficent bliznjenja bi se povecao, isto greska je i sto nerade vitaminizaciju (A, C, E, Selen), a trebalo bi i da osveze krv stada jer inbriding depresija ima vlijanje u smanjenje plodnosti.
 
лично je napisao(la):
Prihodi i rashod su u svakom domacinstvo posebna prica i jeste razlicito ali ovo sto sam naveo sa crno obaezno popraviti

Bobane slazem se sa tobom da su prihodi i rashodi u svakom domacinstvu razliciti, podatke o kojim sam pisao sam dobio od gazde farme to su njegovi podatci koji sam obradio i prezentovao mogu ih izmeniti ako ih on promeni.

150ovci-4%jalovi-4%smrtnost ≈ 138 muzne ovce
06jalove ovce+06uginutih ovaca≈ 012 neproduktivne ovce -Prevelika neproduktivnost ja nemam toliko od 500 grla ovaca odnosno od 450 sposobnih za reprodukciju neracunam ovnove i siljezad

Gazda ima 12 neproduktivnih ovca u stadu od 150,
Vi imate manje od 12 neproduktivnih ovaca u vasem stadu od 450-500 komada vas rezultat je odlican samim tim sto imate veliko stado sigurno imate zaposlenike koji su savesni i strucni.

138 muzne ovce*1,1kojeficient bliznjenja≈ 152 dobivena jagnjad-Za takvu ishranu moze se reci bogatu trebala bi biti vise jaganjaca, probaj da pravis flashing bolje je od svih metoda

Jeste ishrana je obilna ali je mozda nepravilno raspredelena kad bi vrsili flasing u sezoni mrkanja kojeficent bliznjenja bi se povecao, isto greska je i sto nerade vitaminizaciju (A, C, E, Selen), a trebalo bi i da osveze krv stada jer inbriding depresija ima vlijanje u smanjenje plodnosti.

Dobro zemljak se razbravme, jas mislev vo pocetokot deka se tvoi ovcite loso sum razbral

Vo sekoj slucaj fala na odvoenoto vreme
 
Bez ljutnje molim a jel moze to kako ili makar po koja rijec nasa da se razume jer nije bar meni bas razumljivo pismo.
 
Код нас је на југу пре две и по године кад сам био овчији сир коштао 350дин.(тада око 4е) а сад је сигурно већа тако да је код нас још и скупљи.
 
Nekada(do 90-te) u Crnoj Gori severnoj(Kom,Bjelasica,Sinjajevina) je bio obicaj da dajes ovce nekome leti da ti ih cuva u planini.das ovcu i jagnjad od nje mozes dati i u jesen oni ti ih vrate ugojene(odlicni pasnjaci)i po svakoj muznoj ovci dobijes 5 kg sira koje je napravio covek koji ih je cuvao,njemu od te ovce je ostalo bar 10 kg sira.
u skorije vreme sve redje se to radi jer nema ko da to radi,stare sela kao i kod nas
Sto bi Brundalo rekao sir je zarada a jagnje samo krpi troskove,u pravu je ako se gledaju gornje kalkulacije i ako je dobro trziste
:ppozdrav:
 
kratkoglavi je napisao(la):
Koja je bila izvozna cena? Težina 9-12 ili 12-15 kg?

Kako mislis izvozna cena po kojoj su izvoznici izvoli ili prodaja ziva mera na utovaru na farmama koja se kretala od 2,27 do 2,44 evra/kgr za tezinu od 14-25 kgr.
 
kratkoglavi je napisao(la):
To su te težine, mislio sam na cenu po kojoj su ih sređene prodali Italijanima. Voleo bih da mi daš taj podatak, ali i ako ne znaš puno hvala!


Ma zna se nije tajna od 4.3 do 5 eura/kgr zavisi dali su izvoznici primali avans,garanciju ili na lepe oci.

meni je ovo sa ovcama dodatni posao vise sam u trgovini vec 18 godina, tako da znam klanicne i izvozne cene nesta sam petljao i ja pre par godina ali sve izvoznike jako dobro poznajem jednostavno ima njih 5-6 u Makedoniji koji izvoze ali svake godine je sve teze i teze
 
Nazad
Vrh