Rakija od višnje, trešnje...

idklecin

Član
Učlanjen(a)
4 Sep 2010
Poruka
1.548
Lokacija
Bač
Interesuje me da li neko moze reci nesto vise o tehnologiji proizvodnje rakije od visnje
 
Ja sam prosle godine pekao jedan kazan,prvi put od visnje...voleo bih i ja da cujem neke tacnije i preciznije smernice od nekoga ko je strucniji. Po uputstvu kazandzije,dodao sam u 200 kg komine 10 kg secera...po mom misljenju,malo je zeznuto da procenis kad je momenat da je peces...kad smo je sipali u kazan,kazandzija je dodao dve kasike svinjske masti,kaze,da se smanji verovatnoca da ce da krene i pena kad krene da curi...'izvukao' sam 34 litre od 47 stepeni,aroma je super ali mi je nakako teska za pice. Planiram i ove godine da pravim ,pa cu videti kako ce ispasti.
 
Mene zanima za rakiju od trešnje, da li je isto kao i višnja ili nešto drugo...imam kasinovu sortu, poskidane su peteljke ali koštice nisu vađene, nije dodavano šećera, pre 2 nedelje su stavljene u bure.
 
Ja sam prosle godine pekao jedan kazan,prvi put od visnje...voleo bih i ja da cujem neke tacnije i preciznije smernice od nekoga ko je strucniji. Po uputstvu kazandzije,dodao sam u 200 kg komine 10 kg secera...po mom misljenju,malo je zeznuto da procenis kad je momenat da je peces...kad smo je sipali u kazan,kazandzija je dodao dve kasike svinjske masti,kaze,da se smanji verovatnoca da ce da krene i pena kad krene da curi...'izvukao' sam 34 litre od 47 stepeni,aroma je super ali mi je nakako teska za pice. Planiram i ove godine da pravim ,pa cu videti kako ce ispasti.

Kako si odredio momenat za pec rakiju ajde nam malo objasni
 
Mene zanima za rakiju od trešnje, da li je isto kao i višnja ili nešto drugo...imam kasinovu sortu, poskidane su peteljke ali koštice nisu vađene, nije dodavano šećera, pre 2 nedelje su stavljene u bure.
Da, isto kao i višnja, s tim da fermentacija ide malo brže zbog manje prisutnih kiselina u plodu i izostankom tanina iz peteljke. Pogotovo ako si je brao potpuno zrelu ili čak prezrelu, što je aromatski poželjno za ovo voće. Ako nije baš tako onda je trebalo makar i blaže nagnječenje. Uklanjanjem peteljke uklonio si onaj najveći problem, kao i izostankom dodavanja šećera. Ostaje još košpica koja može dati onaj neugodan gorki ton. Zbog toga ih je poželjno odstraniti ako za to postoji mogućnost. Mada to ne mora uvijek biti izraženo u zavisnosti od proporcije mase mesa i košpice. Ne znam kakva je u konkretnoj situaciji, i kod ove sorte. U svakom slučaju poželjno je ići sa destilacijom odmah po završenom vrenju. U zavisnosti od temperatura možda je i gotova. Inače okvirno do tri sedmice uz punu zrelost, ili alternativno sitnjenje ploda, i temperaturu do nekih 20 stepeni u posudi.
 
Uh dobro si mi rekao, oca ubeđuju "stručnjaci" da samo kad završi vrenje dobro zatvori sud i da može tako da sačeka pečenje šljive, ni meni to nije zvučalo normalno ali je on naravno poverovao :D
Koštica je kod ove sorte sitnija, ima solidno mesa, ali nije neka slatka već vodenasta, uglavnom su bile solidno zrele, videćemo....hvala na savetima.

Kad sam pitao da li isto kao višnja, mislio sam da će neko nešto o višnji i napisati, tj da li je isto kao šljiva, kajsija...?
 
Već sam napisao ono najvažnije što se odnosi i na višnju. Peteljka, košpice i destilacija odmah po završenom vrenju. Sve je to jako slično kao kod šljive i kajsije. Kajsija u fermentaciji pod sličnim uslovima ide nešto brže, a šljiva sporije. Za razliku od trešnje višnja ima više kiselina pa joj je vrenje nešto čistije i nema toliku potrebu za dodavanjem kiselina za spuštanje pH. Kao izvrsne rakijske sorte su se pokazale: Kelleris 16, Reksele, Maraska.... Obavezna dvostruka destilacija uz odvajanje frakcija sa hvatanjem jače rakije, minimalno 65 stepeni. Besprijekorno čist kazan, uklonjene masnoće i naslage od prethodnih destilacija, zbog smanjivanja cijanovodonične kiseline nastale u većoj mjeri prisustvom košpice u fermentaciji.
 
Višnja je jako blizu idealnom pa je ne bi trebalo dirati. Za trešnju bi bilo poželjno, da ne budem isključiv pa kažem moralo.

Višnja, ukupne kiseline 0,8-1,9% - pH 3,3
Trešnja, ukupne kiseline 0,3-0,6% - pH 3,9
 
Pekao sam dve god rakiju od visnje kolicine od 12 i 15 lit i dobio vrhunsu rakiju .Sva visnja zdrava pa izmuljana i kroz sito procedio i odvojio kospicu .Tako sam dobio vrhunsku rakiju malo vise posla ali za sopstvene potrebe isplati se.
 
Бранко,размишљаш на прави начин.Одвајање коштице је нужност за добијање квалитетне воћне ракије.
Кога је брига каквог је квалитета нека ракија ,само нек` мути памет.Бежи од таквих.
 
Drugari,nije neophodno da se kostica izvadi kod visnje ,tresnje,sljive,ali jeste kod kajsije ibreskve.Najbitnije je da se destiluje odmah po zavrsenom vrenju.Imam puno poverenja u prof.Nikicevica koji kaze da je pozeljno da kljuk u sebi sadrzi bar oko 5% kostice zbog dobijanja kvalitetnijeg destilata.Zavrsetak vrenja moze da se kontrolise refraktometrom.Kad smatrate da se kljuk smirio Uzmite refraktometar i proverite suvu materiju.Neko je na forumu postavio tabelu koliko koje voce imasuve materije a da to nisu seceri.Ako dobijete tri dana jedan za drugim iste rezultate na refraktometru,znaci da je vrenje zavrseno.Kljuk treba destilovati najduze do 15 dana.Posle toga ako se vrsi destrilacija moze doci do nedozvoljene pojave cijanovodonika,odnosno do prekoracenj max. dozvoljene kolicine.Samo prisustvo cijanovodonika u tragovima je apsolutni pokazatelj da je rakija pecena od voca.
 
http://glaszapadnesrbije.rs/900586/Promocija-inovacije-malinovaca/

malina.jpg
 
http://glaszapadnesrbije.rs/755285/Malinovaca-za-ceo-svet-/

- - - - - - - - - -

Novosti.rs:

Arilje: Promovisana malinovača, rakija proizvedena novim postupkom



Skupština opštine Arilje organizovala je danas promociju malinovače, napravljene po novom tehnološkom postupku za proizvodnju rakije od maline









Skupština opštine Arilje organizovala je danas promociju malinovače, napravljene po novom tehnološkom postupku za proizvodnju rakije od maline.


Promocija je organizovana zajedno sa Inovacionim centrom Tehnološko-Metalurškog fakulteta iz Beograda i Institutom za voćarstvo iz Čačka u Arilju.
"U tehnološkom postupku spravljanja malinovače osim sveže, korišćena je i zamrznuta malina budući da je sirovina za proizvodnju dostupna tokom cele godine. Tom prilikom sačuvane su najvažnije karakteristike 'crvenog zlata', a ono sto sledi su razgovori o komercijalnoj proizvodnji", rekao je danas Tanjugu dr Radosav Cerović sa beograskog IC TMF.
Prema njegovim rečima, Institut za voćarstvo u Čačku i Inovacioni centar Tehnološko-Metalurškog fakulteta mogu određene količine da stave u promet.
On je dodao da proizvodnja malinovače nije zahtevna, a da je veoma pogodna zbog sirovine, dok bi joj cena bila oko 10 evra za 0,7 litara.
Malinovača je, ocenjuje Cerović, i velika izvozna šansa Srbije.
Predsednik opštine Arilje, Zoran Todorović, istakao je da mu je velika čast što je malinovača predstavljena u prestonici srpskog malinarstva.
"Ona bi trebalo da bude pogon i smatram da će naši voćari prepoznati svoju šansu za prihod", rekao je on Tanjugu dodajući da su površine pod malinom u ariljskom kraju negde oko 2.000 hektara.
Dr Aleksandar Leposavić iz čačanskog Instituta za voćarstvo kaže da je u Arilju "pokrenuta priča" o novim proizvodima od maline, od kojih se veoma mali broj plasira na svetsko tržište.
"Zahvaljujući inovaciji i novom tehnološkom postupku malinovača proizvedena u okviru poslednjeg inovacionog projekta skoro da nema mana. U planu je osvajanje domaćeg i svetskog tržišta, a za relativno kratko vreme se očekuje dobar plasman", ocenio je Leposavić u izjavi za Tanjug.
On je naveo da je urađena analiza tržišta, ocenjena konkurencija u Institutu i IC TMF, iz čega je zaključeno da proizvodnju Malinovače treba uvećati.
Iako je Srbija dugogodišnji lider u prizvodnji maline i po količini, i po kvalitetu, srpsko "crveno zlato", nema prepoznatljivost kod krajnjih kupaca jer se u našoj zemlji pakuje u ambalažu kupaca i prodaje se kao nemačka, engleska, japanska i slično.
Pomoćnik ministra prosvete zadužen za međunarodnu saradnju Viktor Nedović poručio je da, između ostalog, podršku treba pružiti malim proizvođačima ovog voća, ali i MSP.
Prema rečima profesora Branka Bugarskog iz Ministarstva prosvete ova prezentacija je finale napora ministarstva da se i promovišu i finansiraju inovacioni projekti i najbolje ideje u oblasti tehnološskog razvoja.
"Ovaj poduhvat ima sve elemente za kvalitetan proizvod. Tome je prethodilo ozbiljno istraživanje, tehno-ekonomska studija, u posao su bili uključeni obučeni inženjeri, a ono što je najvažnije je kako sve to napraviti na većem industrijskom nivou", zaključio je Bugarski.
Predsednik Skupštine opštine Arilje Svetislav Petrović je rekao da se na toj teritoriji proizvodi i preradi oko pet odsto svetske i 20 odsto ukupne proizvodnje "crvenog zlata" u Srbiji.
"Za ovdašnje poljoprivredne proizvođače malina je pitanje svih pitanja. Samo ova vrsta voća učestvuje u ukupnom društvenom proizvodu opštine sa preko 50 odsto. U tom kontekstu cenimo rezultat projekta "Razvoj novog tehnološkog postupka za proizvodnju rakije od maline", rekao je Petrović Tanjugu.
Od svih prisutnih ustanova očekujemo kreiranje više novih proizvoda od ovog voća, a od resornog ministarstva i države u celini da za nauku izdvaja mnogo više novca, jer ona uslov svih uslova privrednog i ukupnog društvenog razvoja svake države, zaključio je Petrović.
Podršku ovoj prezentaciji su pružili Ministarstvo prosvete nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Privredna komore Srbije.


 
Prošle godine sam zajedno prepekao četiri kazana džanarike i jedan kazan maline. Sva rakija koju sam dobio je imala aromu maline. Inače, malina sadrži malo voćnog šećera u sebi. Daje oko 5 l prepečenice na 100 kg. Zato je i tako skupa.
 
Pozdrav momci. Bavim se uzgojem tresnje i uvek mi ostane nesto sto ide ispod cene. Mislio sam da probam da ispecem nesto rakije ali sem nekih teorijskih preporuka nisam naso na iskustva iz prakse. Vidim da su neki clanovi probali, pa ako moze malo iskustava, da li ste vadili kospice, dodavali neke kiseline, kvasce i tako to? I na kraju kakva je vasa rakija od tresnje? Da napomenem da bih to radio za licne potrebe.
 
Ja sam pravio od Kasinove.

Prvo, to i nije bas kvalitetna tresnja za bilo sta.

Nisu vadjene kostice, dodat je secer kao i inace za rakiju i sve ostalo standardno, ali nismo imali za prepek kolicinu pa je ostala meka.

Ljudima je interesantan miris, ukus manje vise, ali nema nekog specijalnog interesovanja ili hvale.
 
Hvala na odgovoru.
Mozda cu staviti 100-200 kg u bure, od sorti u igri su sumit, linda i germedorfska, imam

- - - - - - - - - -

Ja sam mislio da ne dodajem secer, ali sam hteo da vidim jel to moguce, od nekog ko je to probao.
 
Ispekao sam mnogo rakije i nikada nisam stavio ni zrno secera, jer smatram da u tom slucaju imamo rakiju od repe..
I uvek cu peci na taj nacin, nebitno koliko rakije dobijem..
 
Nazad
Vrh